Koncelebrirano misno slavlje u novoj župnoj crkvi, 18. srpnja predslavio je biskup banjolučki mons. Franjo Komarica. S njim je koncelebrirao i upravitelj župe vlč. Darko Anušić.
Više desetina župljana župe Liskovica kod Mrkonjić grada, izbjeglih na početku rata 1992. g. i nastanjenih u Hrvatskoj, Sloveniji, Austriji i Njemačkoj, stiglo je u svoju rodnu župu i rodnu župu svojih roditelja, da bi s malobrojnim župljanima, koji su se uspjeli vratiti i trajno se nastaniti na svojoj očevini i djedovini, svečano proslavili - kao i svake godine blagdan Sv. Ilije Proroka, nebeskog zaštitnika svoje župe, javlja Tabb.
Biskup Komarica je, u propovijedi nazočnima posvjestio Božju objavljenu istinu o trajnoj Božjoj brizi i ljubavi prema čovjeku i cijelom ljudskom rodu te obvezu čovjeka i narodā da uzvraća Bogu ljubav i zahvalnost obdržavajući i čuvajući Božje zapovijedi. Povezao je ulogu sv. Ilije proroka i drugih starozavjetnih proroka s ulogom Krista i njegove Crkve tijekom svih stoljeća njene povijesti kao i u današnjem vremenu. Podsjetio je nazočne i na burnu i dramatičnu povijest Crkve u njihovoj župi i na postojanost njihovih predaka u vjeri Kristu i njegovom Evanđelju. Pohvalio ih je i obodrio da i oni ostaju vjerni vjeri svojih otaca i predaka, gdje god da se sada nalazili. Zahvalio im je za ljubav prema Crkvi i u novim svojim životnim sredinama ali i u svome rodnom kraju. Pohvalio je njihovu spremnost da obnavljaju svoje, u ratu uništene domove kao i svoju župnu crkvu i kapelice na svojim grobljima.
Obodrio ih je da udruženim snagama, tražeći dodatnu pomoć kod svojih novih prijatelja i poznanika, prikupe potrebna novčana sredstva za daljnje nužne radove na što skorijem dovršenju svoje župne crkve i njezine posvete.
Nakon misnog slavlja biskup Komarica je, zajedno sa svim misarima, predmolio pred crkvom i neposrednim (glavnim) grobljem u župi, dodatne molitve za sve preminule „župljane, župnike i dobročinitelje župe“, prenosi Nedjelja.ba.
Poslije liturgijskog slavlja biskup i župnik su se zadržali još nekoliko sati u druženju s većom grupom župljana, koji su biskupu iznosili svoje probleme, poteškoće i planove za sebe i budućnost svoje župe.
