U noći sa subote na nedjelju, 24. na 25. listopada 2026. godine, završava ljetno i počinje zimsko računanje vremena. Kazaljke na satovima u 3 sata ujutro vraćaju se na 2 sata, što znači da ćemo dobiti jedan dodatni sat za spavanje. No, ova naizgled jednostavna promjena ponovno otvara pitanje o kojem se u Europi raspravlja već godinama: ima li pomicanje sata još uvijek smisla i hoćemo li uskoro zauvijek prestati pomicati kazaljke?
Promjena vremena odnosi se na Bosnu i Hercegovinu, Hrvatsku i većinu europskih država. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike potvrdilo je da ljetno računanje vremena završava u nedjelju, 25. listopada, u skladu sa zakonskim propisima.
Za građane to znači da će nedjelja trajati čak 25 sati. Ipak, dodatni sat neće nužno svima donijeti više odmora. Dok će neki uživati u duljem spavanju, drugi bi mogli osjetiti promjene u ritmu spavanja, koncentraciji i raspoloženju.
Ujedno će jutra prema satu postati svjetlija, ali će mrak navečer stizati ranije. Primjerice, ako je sunce prije promjene zalazilo u 18 sati, nakon pomicanja sata zalazit će približno u 17 sati. Samim pomicanjem kazaljki ne gubimo dnevnu svjetlost, nego se mijenja njezin raspored u odnosu na vrijeme koje pokazuje sat.
Je li ovo posljednje pomicanje sata u Europi?
Iako se već godinama govori o ukidanju ove prakse, zasad nema odluke prema kojoj bi pomicanje sata u listopadu 2026. bilo posljednje.
Europska komisija još je 2018. predložila ukidanje sezonskog pomicanja sata, a Europski parlament 2019. podržao je prijedlog prema kojemu je takva praksa trebala završiti 2021. godine.
Međutim, države članice Europske unije nisu postigle potreban dogovor. Jedno od ključnih pitanja jest hoće li države trajno zadržati ljetno ili standardno, odnosno zimsko vrijeme. Različite odluke susjednih država mogle bi zakomplicirati promet, poslovanje i svakodnevno funkcioniranje europskog tržišta.
Kako navodi Vijeće Europske unije, prijedlog još uvijek nije konačno usvojen, a nije određen ni rok u kojem bi se mogla donijeti odluka.
Drugim riječima, Europa još nije odustala od ideje ukidanja pomicanja sata, ali ništa ne upućuje na to da će sadašnja promjena biti posljednja. Ako u međuvremenu ne dođe do novih odluka, kazaljke ćemo ponovno pomicati 28. ožujka 2027. godine, kada počinje ljetno računanje vremena.
Zanimljivo je da je Europska komisija u ožujku ove godine objavila službeni raspored početka i završetka ljetnog računanja vremena sve do 2031. godine. To ne znači da je odluka o njegovu zadržavanju trajno donesena, ali pokazuje da se postojeći sustav i dalje primjenjuje.
Neke države već su ukinule pomicanje sata
Dok Europska unija još traži zajedničko rješenje, nekoliko država u svijetu već je odlučilo prekinuti s pomicanjem kazaljki.
Turska je 2016. godine odlučila trajno zadržati ljetno računanje vremena. Rusija je 2011. prestala sa sezonskim pomicanjem sata, a 2014. prešla na trajno standardno vrijeme. Meksiko je 2022. ukinuo ljetno računanje vremena u najvećem dijelu zemlje, uz iznimku pojedinih područja uz granicu sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Jedan od novijih primjera jest Paragvaj, koji je u listopadu 2024. godine zakonom odlučio trajno zadržati ljetno vrijeme.
Sve ove odluke pokazuju da ukidanje pomicanja sata nije samo ideja o kojoj se raspravlja nego praksa koju su pojedine države već provele.
Kako pomicanje sata utječe na ljudski organizam?
Iako pomicanje kazaljki za samo jedan sat naizgled ne predstavlja veliku promjenu, ljudski organizam funkcionira prema unutarnjem biološkom satu koji regulira spavanje, budnost, lučenje hormona i brojne druge procese.
Svaka nagla promjena rasporeda spavanja i izloženosti dnevnoj svjetlosti može privremeno poremetiti taj ritam. Neki ljudi stoga osjećaju umor, razdražljivost, poteškoće s koncentracijom ili promjene raspoloženja.
Znanstvena istraživanja posebno upozoravaju na proljetno pomicanje sata, kada gubimo jedan sat spavanja. Pojedine studije povezale su taj prijelaz s povećanim rizikom od prometnih nesreća i srčanih problema.
Jesensko vraćanje sata nešto je drukčije jer omogućuje dulju noć i potencijalno više sna. Ipak, raniji dolazak mraka može utjecati na raspoloženje dijela stanovništva, osobito onih koji su osjetljiviji na smanjenje dnevne svjetlosti.
Zanimljivo je da istraživanja ne daju uvijek jednake rezultate. Dok je danska studija utvrdila povezanost jesenskog pomicanja sata s povećanim brojem epizoda depresije, veliko britansko istraživanje objavljeno 2025. zabilježilo je smanjenje određenih zdravstvenih problema neposredno nakon jesenske promjene. Noviji sustavni pregled 157 istraživanja također upozorava da zdravstveni učinci nisu jednoznačni.
Američka akademija za medicinu spavanja zagovara ukidanje sezonskih promjena i trajno zadržavanje standardnog, odnosno zimskog vremena, smatrajući da je ono bolje usklađeno s prirodnim biološkim ritmovima čovjeka.
Stručnjaci savjetuju održavanje redovitog ritma odlaska na spavanje i buđenja, boravak na prirodnoj dnevnoj svjetlosti, osobito ujutro, te izbjegavanje velikih promjena svakodnevnih navika. Većina ljudi prilagodi se novom rasporedu, ali nekima je potrebno nekoliko dana.
Zašto smo uopće počeli pomicati sat?
Ideja ljetnog računanja vremena dobila je na važnosti tijekom Prvog svjetskog rata, kada su europske države pokušavale smanjiti potrošnju energije, ponajprije ugljena potrebnog za rasvjetu.
Praksa je ponovno postala popularna tijekom energetske krize sedamdesetih godina prošloga stoljeća. Pretpostavljalo se da će produljeno dnevno svjetlo u večernjim satima smanjiti potrebu za umjetnom rasvjetom i tako donijeti uštede.
Međutim, današnje okolnosti bitno su drukčije. Razvoj energetski učinkovite rasvjete, klimatizacijskih sustava i promjene svakodnevnih navika doveli su u pitanje stvarne koristi takvog sustava.
I sama Europska komisija u obrazloženju prijedloga za ukidanje pomicanja sata navela je da su ostvarene energetske uštede relativno male.
Što nas čeka u budućnosti?
Prema sadašnjem rasporedu, Bosna i Hercegovina i Hrvatska nastavit će prelaziti s ljetnog na zimsko računanje vremena i obrnuto. Eventualno ukidanje pomicanja sata u Europskoj uniji otvorilo bi pitanje usklađivanja vremena i u susjednim državama koje nisu njezine članice, uključujući BiH.
U javnosti se često postavlja pitanje je li bolje trajno zadržati ljetno vrijeme, koje donosi više svjetlosti u večernjim satima, ili zimsko, koje je usklađenije s prirodnim položajem sunca i biološkim ritmovima.
Zasad nema jedinstvenog odgovora oko kojeg su se europske države dogovorile.
Do tada ćemo nastaviti s dobro poznatim običajem: posljednje nedjelje u ožujku kazaljke pomicati jedan sat unaprijed, a posljednje nedjelje u listopadu vraćati ih jedan sat unatrag.
A ove noći, dok Europa ponovno bude vraćala svoje satove, mnogi će se barem nakratko obradovati činjenici da im je poklonjen jedan dodatni sat. Hoće li to biti jedan od posljednjih takvih poklona, ostaje vidjeti.
Otvori KEKS Pay
