Velikim domaćim proizvođačima vina u Hercegovini pune su bačve zbog poremećenih lanaca opskrbe, a mali vinari ne mogu svoje vino prodati lokalnim restoranima, hotelima... jer nisu radili ili su pak pod velikim pritiskom zbog koronavirusa, dok vinogradari čak pomišljaju o odustajanju od proizvodnje jer su svjesni da neće moći prodati svoju sirovinu ove jeseni, a ne nazire se bitniji oporavak situacije, piše Večernji list BiH.
To je stanje u kojem se posljednjih mjeseci nalaze vinari i vinogradari prepušteni samima sebi ususret novoj berbi grožđa koje je odlično urodilo. I dok se pokušavaju organizirati kako bi održali hladni pogon s brigama za budućnost, ponovno se, čak i preko radijskih reklama pa i plakata, najavljuje prodaja uvoznoga grožđa, uglavnom iz Makedonije, a manjim dijelom s Kosova koje se posve ilegalno uvozi u zemlju.
Mali najugroženiji
Čak i po sadašnjem zakonodavstvu, nije moguć uvoz vinskoga grožda, ali se, zaobilazeći propise i koristeći “rupe” na granici, grožđe uveze kao stolno, nakon čega se prodaje kao vinsko. Voditelj Grupacije proizvođača vina pri Gospodarskoj komori Željko Nakić i direktor Hercegovinavina Veselko Čule pozivaju vlasti BiH da uvedu dvomjesečnu zabranu uvoza toga grožđa kako bi se na taj način makar malo pomoglo lokalnim proizvođačima grožđa i vina. “Sada je urgentno uvesti kontrolu uvoza vinskoga grožđa koje sada dolazi. Naš je zahtjev da se uvede privremena mjera o zabrani uvoza grožđa za deveti i deset mjesec kao prvi vid pomoći vinogradarima i vinarima”, kaže Čule za Večernjak. On očekuje da Vijeće ministara BiH i Ministarstvo vanjske trgovine i vanjskih poslova poduzmu korake. “Ovdje se radi o očitoj zloporabi sustava gdje je inače zabranjen uvoz vinskoga grožđa. Ne samo kod nas nego u svim zemljama. Zanimljivo je da se u Makedoniju na može uvesti vinsko grožđe. Ministarstvo vanjske trgovine ima pravo donijeti tu mjeru u sklopu CEFTA-e. Srbija je prije nekoliko dana, primjerice, zabranila uvoz rebrastog čelika za ove zemlje kako bi zaštitila svoje gospodarstvenike”, navodi direktor Hercegovinavina. On dodaje kako zalihe svim vinarima i vinogradarima stvaraju probleme, i to nije samo specifično u BiH. Identično je stanje i u Italiji, Španjolskoj, Hrvatskoj. “Ali druge države pomažu rješavati probleme koje imaju vinari. Ovdje se ne događa ništa kako bi se pomoglo ljudima u ovome poslu da prežive ovu godinu. Ponajprije, to nije priča o nama velikim proizvođačima, nego o malim proizvođačima, uglavnom vinogradarima. Sudbine stotina obitelji su neizvjesne”, dodaje. Željko Nakić iz grupacija proizvođača vina pri Gospodarskoj komori FBiH kaže kako se vinsko grožđe nikako ne može uvesti u BiH. “Zanimljivo je kako Makedonci to grožđe deklariraju kao vinsko grožđe, no na našim granicama mijenja se tarifni broj u stolno grožđe, a zatim se prodaje kao vinsko grožđe”, navodi Nakić. On kaže kako zemlje u okruženju dodatno pomažu vinare, tako da su bosanskohercegovački u posve podređenom položaju.
Hrvatska obilato pomaže
“Zemlje u okruženju, kao Hrvatska daje pet kuna po litri vina na zalihama. Slovenija daje još više, Srbija također pomaže vinare. Ako mi ostanemo sami bez ikakve pomoći, i dalje smo u neravnopravnoj utakmici. Moguće da mnogi mali vinari koji sada egzistiraju neće preživjeti. Posebno oni koji su bili orijentirani prema restoranima, hotelima... i sada je to poslovanje ugroženo. Država mora razmisliti o paketu mjera ako misli spasiti vinare i vinogradare”, navodi Nakić, dok Čule ističe kako bi veliki iskorak predstavljalo donošenje zakona o vinu, što je jedna od obveza prema EU. “Ima naznaka da bi se mogao usvojiti državni zakon o vinu i to bi bio vrlo značajan pomak kako bi se stvari sustavno uredile u ovoj oblasti. Mislim da se stvaraju uvjeti da će se to dogoditi”, dodaje. Oni smatraju kako bi država mogla pomoći i da se dio zaliha destilira ili pak da smanje opterećenja kako bi se snizila cijena vina u domaćim trgovinama te da stimulacijom izvoza domaći vinari dođu u ravnopravan položaj s kolegama iz susjedstva. •
