Prekomjeran uvoz poljoprivrednih proizvoda u Bosnu i Hercegovinu ne posustaje ni u vrijeme pandemije, pa su nam i ove godine iz inozemstva stigle stotine milijuna kilograma mesa, voća, povrća, žitarica, vrijednih iznad pola milijarde maraka, piše Večernji list BiH.
Domaći farmeri upozoravaju da im je, od svih pošasti s kojima se bore, uvjerljivo najveća prijetnja upravo ogromni uvoz, zbog kojeg ne mogu plasirati ono što proizvedu. Posebno su ugroženi stočari koji sve češće, nemajući izbora, najprije smanjuju broj grla, a kad vide da se ne mogu vratiti na put održivog poslovanja, zauvijek gase svoje farme. Poručuju da će, ako zaštitne mjere na uvoz mesa što hitnije ne budu donesene, situacija u domaćoj poljoprivredi biti sve gora.
Službeni podaci
Podaci Uprave za neizravno oporezivanje BiH, koje je objavio Capital, pokazuju da su u zemlju tijekom ove godine uvezene žive životinje u vrijednosti od 53,9 milijuna KM, odnosno nešto više od 13 milijuna kilograma. S druge strane, u isto vrijeme iz zemlje je izvezeno samo 645.310 kilograma žive stoke, u vrijednosti od oko 2,8 milijuna KM.
Kada je riječ o pojedinačnim kategorijama, najveća vrijednost uvezenih živih životinja odnosi se na goveda i iznosila je 36,2 milijuna KM za 8,3 milijuna kilograma, a u BiH su stigla iz Srbije, Rumunjske, Hrvatske, Mađarske i drugih zemalja. Slijede ovce i koze, za čiji je uvoz izdvojeno 8,8 milijuna KM, a uvezene su iz Srbije, Rumunjske, Hrvatske i Češke. Ukupno 4,7 milijuna maraka izdvojeno je za mađarske, srpske i španjolske patke, guske, purice i biserke. Točno milijun manje izdvojeno je za svinje iz Hrvatske, Danske i Njemačke. Prema podacima, najviše se izvozilo u Srbiju i Crnu Goru. Više od polovine "mršavog" izvoza, točnije 1,5 milijuna maraka, odnosi se na izvoz pataka, gusaka, purica i biserki, koje su iz BiH otišle u Srbiju i Crnu Goru. Slijedi izvoz goveda u vrijednosti od 647.249 KM te svinja u iznosu od 451.715 maraka.
Uvoz goveđeg mesa u BiH u posljednjih je 15 godina porastao 115 puta, a enorman porast uvoza zabilježen je i kod svinjskog i telećeg mesa. U informaciji koju je objavilo Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH navodi se kako je u razdoblju od 2005. do 2008. iz Europske unije u Bosnu i Hercegovinu uvezeno goveđe meso u vrijednosti od 2,3 milijuna KM, dok je od 2018. do 2020. godine uvoz ovog proizvoda iznosio 273,2 milijuna maraka. Kada je u pitanju svinjetina, uvoz svinjskog mesa bez kostiju od 2005. do 2008. godine iznosio je 1,3 milijuna KM, a od 2018. do 2020. uvoz je porastao na 78,2 milijuna maraka. Ogroman porast uvoza zabilježen je i kod telećeg mesa, koji je od 2005. do 2008. godine bio gotovo beznačajan i iznosio je 3,33 tisuće KM, da bi od 2018. do 2020. porastao na 64,34 milijuna maraka. S druge strane, ako pogledamo izvoz goveđeg mesa iz BiH, vidimo da je u 2018. godini iznosio svega 166.864 KM, a u 2019. i 2020. godini izvoza uopće nije bilo. Slična je situacija i sa svinjskim mesom koje se u 2018. godini uopće nije izvozilo, a u razdoblju od 2019. do 2020. godine izvoz je iznosio 129.215 KM.
Domaći farmeri
Uvoz će, upozoravaju, i dalje bilježiti enormne vrijednosti, a farmeri u sve većoj mjeri odustajati od proizvodnje hrane. U samo deset mjeseci ove godine u BiH je uvezen 53,1 milijun kilograma mesa i drugih klaoničkih proizvoda, dok smo izvezli tek 5,9 milijuna kilograma. To znači da nam na jedan kilogram izvezenog mesa iz inozemstva stigne čak devet kilograma. Kako bi se spasilo što se spasiti da, domaći farmeri i dalje inzistiraju na uvođenju carina na svježe i rashlađeno goveđe i svinjsko meso od 10 posto te pristojbu od 1,50 KM po kilogramu svinjskog i 2,50 KM po kilogramu uvezenog goveđeg mesa. U Savezu udruga poljoprivrednih proizvođača RS-a ogorčeni su činjenicom da vlast BiH, unatoč očiglednom urušavanju domaće proizvodnje hrane, ni prstom ne miče kako bi uvela zaštitne mjere.
- Nebrojeno puta upozoravali smo kolike nam štete nanosi prekomjerni uvoz, na što su institucije BiH, koje uređuju carinsku politiku, ostale i gluhe i nijeme. Apsurd je da konstantno imamo problem s plasmanom, odnosno tržišne viškove, dok se uvoz hrane odvija nesmetano, čak i u povećanim količinama. To je glavni uzrok svih problema naših poljoprivrednih proizvođača - kazao je ranije za Srpskainfo predsjednik ovog Saveza Stojan Marinković. Objašnjava da cijene hrane konstantno rastu, ali da se ništa ne prelijeva farmerima i prerađivačima, nego samo trgovačkim lancima. •
