Umirovljenici u prosincu očekuju isplatu godišnjeg dodatka na mirovinu, a nakon najave premijera Andreja Plenkovića da će njegov iznos porasti na sedam eura po godini staža, mnogi već računaju koliko će novca dobiti.
Međutim, postoji važan detalj koji dio korisnika možda ne zna. Pri obračunu dodatka ne uzimaju se u obzir isključivo godine provedene na radnom mjestu, nego i određena druga razdoblja koja su priznata u mirovinski staž.
Ova tema zanimljiva je i građanima BiH s obzirom na to da desetci tisuća njih ostvaruju pravo na mirovinu ili dio mirovine iz Republike Hrvatske na temelju radnog staža ostvarenog u RH.
Prema pravilima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), godišnji dodatak određuje se prema punim godinama mirovinskog staža na temelju kojeg je izračunata mirovina. Taj staž može uključivati i dodani staž za djecu, staž osiguranja s povećanim trajanjem, poseban i pridodani staž.
Zbog toga dvije osobe koje su provele jednak broj godina na poslu ne moraju nužno dobiti jednak godišnji dodatak. Presudno je koliko im je ukupnog mirovinskog staža priznato pri određivanju mirovine, piše Lika Online.
Premijer Plenković je najavio povećanje godišnjeg dodatka s prošlogodišnjih šest na sedam eura po godini staža. Prema toj računici, umirovljenik s 30 godina priznatog staža dobio bi 210 eura, onaj s 35 godina 245 eura, a korisnik s 40 godina staža 280 eura.
Ipak, riječ je o najavljenom iznosu. Konačnu odluku o vrijednosti godišnjeg dodatka za 2026. godinu Vlada treba donijeti najkasnije do 31. listopada.
Dodani staž za djecu može utjecati na iznos
Jedna od važnijih odredbi Zakona o mirovinskom osiguranju odnosi se na dodani staž za djecu. Od 1. srpnja 2025. godine majkama i posvojiteljicama koje ostvaruju pravo na mirovinu dodaje se 12 mjeseci staža za svako rođeno ili posvojeno dijete.
Pod određenim uvjetima to pravo mogu ostvariti i očevi, odnosno posvojitelji, ako su koristili pretežni dio odgovarajućeg roditeljskog dopusta.
Dodani staž ne služi za ispunjavanje uvjeta za odlazak u mirovinu, nego za određivanje njezine visine. Ako je uključen u mirovinski staž prema kojem je mirovina određena, uzima se u obzir i pri obračunu godišnjeg dodatka.
Primjerice, umirovljenica koja je ostvarila 30 godina staža osiguranja, a pri određivanju mirovine priznate su joj još dvije godine dodanog staža za dvoje djece, imala bi ukupno 32 godine za obračun dodatka.
Uz najavljenih sedam eura po godini, njezin godišnji dodatak iznosio bi 224 eura, odnosno 14 eura više nego da se računalo samo 30 godina.
No postoji važno ograničenje. Nova pravila o 12 mjeseci dodanog staža ne znače da će se svim ženama koje su ranije otišle u mirovinu automatski ponovno izračunavati staž. Za godišnji dodatak mjerodavan je staž koji je već priznat pri određivanju mirovine.
U obzir se uzima i beneficirani staž
Na iznos godišnjeg dodatka može utjecati i staž osiguranja s povećanim trajanjem, poznatiji kao beneficirani staž.
Riječ je o razdobljima rada na poslovima za koje se, zbog posebnih uvjeta ili prirode posla, mirovinski staž računa u povećanom trajanju.
Ako je umirovljeniku takav staž priznat pri određivanju mirovine, on ulazi i u obračun godišnjeg dodatka.
Primjerice, osoba koja je stvarno radila 30 godina, ali joj je zbog staža s povećanim trajanjem pri određivanju mirovine priznato ukupno 35 godina, dodatak bi ostvarivala prema 35 godina. Uz najavljenu vrijednost to bi bilo 245 eura.
Jednako tako, u obračun mogu ulaziti poseban i pridodani staž, ako su priznati prema odgovarajućim propisima.
Kako se računa dodatak korisnicima obiteljskih mirovina?
Posebno pravilo vrijedi za korisnike obiteljske mirovine. Njima se godišnji dodatak ne računa prema vlastitim godinama rada, nego prema punim godinama mirovinskog staža na temelju kojeg je određena mirovina preminulog korisnika, odnosno obiteljska mirovina nakon smrti osiguranika.
To znači da osoba koja prima obiteljsku mirovinu može ostvariti godišnji dodatak prema većem broju godina staža nego što ih je sama odradila.
HZMO također propisuje posebno pravilo za korisnike invalidskih mirovina zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Njihova se mirovina u pravilu određuje na temelju 40 godina mirovinskog staža, a ako imaju stvarno navršen staž duži od 40 godina, za dodatak se uzima to dulje razdoblje.
Za korisnike kojima iznos mirovine nije određen prema mirovinskom stažu zakon predviđa obračun dodatka na temelju 15 godina. Uz najavljenih sedam eura to bi iznosilo 105 eura.
Zašto se ne računaju mjeseci iznad pune godine?
Još jedan važan detalj odnosi se na način zaokruživanja staža. Zakon propisuje obračun prema punim godinama, što znači da se preostali mjeseci ne zaokružuju na sljedeću godinu.
Ako umirovljenik ima 32 godine i 11 mjeseci priznatog staža, godišnji dodatak računa se za 32 godine.
Prema najavljenoj vrijednosti od sedam eura po godini, takav bi korisnik dobio 224 eura. Tek s navršene 33 pune godine iznos bi porastao na 231 euro.
Zato nije dovoljno samo pomnožiti broj godina koje je netko proveo na poslu sa sedam eura. Važno je znati ukupan broj punih godina staža koji je HZMO priznao pri određivanju mirovine.
Isplata u prosincu, bez podnošenja zahtjeva
Godišnji dodatak uveden je 2025. godine kao trajno pravo korisnika mirovina. Prošle godine vrijednost jedne godine staža iznosila je šest eura, a dodatak je primilo više od 1,2 milijuna umirovljenika.
Ovogodišnjim povećanjem na sedam eura prosječna bi isplata, prema najavi premijera Plenkovića, trebala iznositi oko 208 eura po korisniku. Za tu je namjenu predviđeno 258 milijuna eura.
Dodatak se isplaćuje jednom godišnje, u prosincu, a umirovljenici za njega ne moraju podnositi poseban zahtjev. HZMO isplatu provodi automatski, na temelju podataka iz mirovinske evidencije.
Umirovljenicima koji žele unaprijed procijeniti koliki bi iznos mogli dobiti najkorisnije je provjeriti rješenje o mirovini, odnosno podatak o ukupnom mirovinskom stažu za određivanje mirovine.
Upravo taj podatak, a ne nužno broj godina stvarno provedenih na poslu, određuje koliko će novca dobiti u prosincu.
Otvori KEKS Pay
