Hrvatska matica iseljenika središnja je nacionalna ustanova čija je misija očuvanje hrvatskog nacionalnog, jezičnog i kulturnog identiteta među pripadnicima hrvatskoga naroda izvan Republike Hrvatske. Iseljena Hrvatska, čija se brojnost u 21. stoljeću procjenjuje na gotovo tri milijuna osoba izvan Republike Hrvatske, ogroman je i nezanemariv potencijal. RH se obvezala na skrb za svoje iseljeništvo koje žive u 40-ak zemalja svijeta, od Južne i Sjeverne Amerike, Afrike, Europe do Australije i Novog Zelanda. Susreti i komunikacija bližnjih, zahvaljujući planetarnom razvoju informatičkih tehnologija, događaju se u virtualnom prostoru u realnome vremenu – pa danas priča o iseljeništvu i matičnoj domovini postaje još izazovnija i zahtjevnija. Sudionici nedavno održanog Drugog hrvatskog iseljeničkog kongresa u Šibeniku kroz 165 panel-rasprava glasno su javnosti uputili poruke svoje vizije vezano za smjernice unapređenja odnosa prema hrvatskome iseljeništvu kroz, uz ostalo, segment poduzetništva i ulaganje u hrvatsko gospodarstvo, stav prema hrvatskoj iseljeničkoj politici, te su progovorili o temi migracije žena i identiteta iseljeničkih zajednica, važnosti društvenih mreža, hrvatskom iseljeništvu i javnosti, pastoralnoj skrbi u hrvatskom iseljeništvu, iseljavanju i povratku, jeziku, kulturi te ulozi institucija u hrvatskom iseljeništvu. Sudionici Kongresa predložili su nužne promjene u široj, kulturnoj, politici naspram hrvatskog iseljeništva. - Potrebno je hrvatsko iseljeništvo uključiti u hrvatski medijski okvir kao redovitu temu i sadržaj, izvan azilantskih “specijalističkih”, zapravo, manjinskih, programa, treba potaknuti udruge u nevladinu sektoru da u svoje djelovanje uključuju teme i sudionike iz hrvatskog iseljeništva, navodi se u Rezoluciji II. Hrvatskog iseljeničkog kongresa. Poveznicu preko Orašja HMI Zagreb uspostavio je još prije 20 godina preko Dana hrvatskoga filma. HMI provodi brojne kulturne, folklorne, obrazovne, nakladničke, informativne, ekološke i druge programe prilagođavajući ih specifičnostima sredine u kojima ih provodi. U ratno vrijeme ni u najoptimističnijim očekivanjima nije se moglo naslutiti da će jedan takav začetak programa kulture, u kojem je obol dala ispred HMI-ja Zagreb Nives Antoljak, mogla narasti do festivala regionalnog značaja. Zapravo, Ivo Gregurević je s nekoliko prijatelja imao genijalnu ideju donijeti dašak kulture i kratak predah između zvuka općih opasnosti svojem porušenom rodnom kraju. Nives je imala dovoljno hrabrosti sjesti u mali posavski čamac, ( jer i most je bio srušen), donijela je nekoliko filmskih vrpci s pulskog festivala i “Mala Pula” je rođena. Kao suorganizator ugledne festivalske fešte, HMI Zagreb može biti ponosan na dugovječnost većoj od dva desetljeća festivala koji će otvoriti još jedno poglavlje početkom rujna. I to nije točka na “i” jer namjera je da HMI Zagreb u Orašju realizira novi program kako bi još kvalitetnije poboljšao kulturnu ponudu PŽ tako što bi se održavanje kulturnih manifestacija u RH preselilo i u tri posavske općine, tvrde u Matici.

Više od pola zaposlenika u ovoj industriji namjerava napustiti radno mjesto u sljedećoj godini