Godina koja je iza nas donijela je niz velikih političkih promjena kada je riječ o Federaciji BiH, ustrojena je nova Vlada, kao i nova parlamentarna većina, koja je do sada pokazala kako se stvari, u duhu tolerancije i međusobnog uvažavanja, mogu mijenjati nabolje. Naravno, postoje izazovi poput blokade oporbe u Zastupničkom domu Federacije, koja se pak reflektira na niz procesa koji su trenutačno na čekanju. O ovim, kao i ostalim temama, poput potrebe donošenja Izbornog zakona koji će omogućiti stvarnu ravnopravnost Hrvata, za Večernji list govorila je Lidija Bradara, predsjednica Federacije BiH.
Večernji list: Početak godine prilika je za napraviti osvrt na događaje koji su obilježili 2023. godinu u političkom smislu. Imali smo niz aktivnosti, dio kojih je konačno stabilizirao Federaciju. Kako biste ocijenili proteklu godinu?
- Može se reći kako je početak godine bio jako buran, imali smo i nova pravila vezana uz Dom naroda, provedbu izbornih rezultata, kao i izbor predsjednika i dopredsjednika na jedan malo drugačiji način nego prethodnih godina te smo, nakon osam godina, imali i imenovanje nove Vlade Federacije. Nakon toga ušli smo u jednu široku koaliciju te mislim da je, s obzirom na okolnosti, Federacija danas prilično stabilna. Uvedena je dodatna doza povjerenja uz jačanje tolerancije unutar Federacije. Možemo reći da je cijela 2023., kada govorimo o ovom entitetu, protekla u duhu tolerancije, razgovora, a važno je da smo osigurali političku stabilnost. Naravno, sve navedeno iziskuje mnogo rada.
Večernji list: Može li se govoriti da su u nekoj mjeri popravljeni odnosi Hrvata i Bošnjaka?
- Da, možemo reći da smo ih popravili. Neke stvari lakše, a neke teže dogovaramo. Postoji zavidna razina povjerenja između partnera.
Večernji list: Možete li se reflektirati na rad Vlade, kao i oba doma Parlamenta Federacije?
- Naravno, uvijek može bolje. Kada govorimo o Vladi Federacije, treba uzeti u obzir činjenicu da je riječ o Vladi koju u većini čine ministri koji su prvi put u izvršnoj vlasti u Federaciji, osim, naravno, predsjednika Vlade, te je svakako potrebno određeno razdoblje da se ljudi uključe u sve procese. S druge strane, imamo blokadu u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije jer je onemogućeno velikom broju zastupnika da ostvaruje ustavna prava, odnosno blokiran je rad u povjerenstvima. Tako, u svakom slučaju, očekujem da će se razgovori nastaviti i da će oni koji u ovom trenutku blokiraju rad Zastupničkog doma shvatiti kako je to na štetu svih građana, stanovnika Federacije te da će se ponašati kao odgovorna oporba.
Kada je riječ o ekonomskom dijelu rada, bila bih sretna da je u 2023. bio usvojen proračun za 2024. godinu. No, očekujem da se ta aktivnost završi, a Federacija dobije proračun koji će biti realan i koji će biti smjernica djelovanja u ekonomskom smislu.
Večernji list: Evo već smo jučer imali propao pokušaj sazivanja sjednice Povjerenstva za izbor i imenovanja...
- Nije riječ samo o Povjerenstvu za izbor i imenovanja već i o svim povjerenstvima, a uz izbor sudaca Ustavnog suda, mnogo je pitanja koja su također na čekanju. Nemamo federalnog ravnatelja policije jer nemamo povjerenstvo, nemamo izbor glavnog revizora, kao ni zamjenika, a još je tu mnogo pozicija za koje je zadužen federalni Parlament. Mnogo više problema prave te blokade nego što javnost u ovom trenutku zna.
Večernji list: Iza svega je oporba koja se ne može pomiriti s izostankom vlasti?!
- Naravno, to je svima jasno. Očekujem da će oni biti svjesni odgovornosti i štete koju nanose svima u Federaciji. Jedno je boriti se političkim sredstvima, a drugo je opstruirati.
Večernji list: Ipak, u godini iza nas imamo pozitivne pomake kada govorimo o ekonomskim reformama koje provodi aktualna vlast. Možemo li očekivati nastavak aktivnosti u godini koja je pred nama?
- Naravno da se radi na ekonomskim reformama, na poboljšanju položaja stanovništva u Federaciji Bosne i Hercegovine. Bilo je tu i mjera koje su možda trebale biti donesene i u proteklom mandatu. Ipak se nalazimo u okruženju čije se posljedice odnose i na BiH. Pred nama su i zakoni koji dugo čekaju, a riječ je o sustavnim rješenjima. U svakom slučaju, potrebno je mnogo vremena i dobra procjena prilikom donošenja takvih zakona kako ne bismo napravili više štete nego koristi. Ponajprije radnicima, poslodavcima, kao i cijelom ekonomskom sustavu u Federaciji.
Ključni cilj je poboljšati poslovno okruženje, osigurati veće plaće radnicima, kao i bolje uvjete života svima u Federaciji BiH, a ne ugroziti funkcioniranje lokalne samouprave, gospodarstvenika. Vjerujte, to nije laka reforma.
Večernji list: Kada govorimo o BiH u cjelini, europski put pruža povijesne prilike za državu. Kako gledate na dosadašnju unaprijeđenu dinamiku europskog puta, kao i mogućnosti u ovoj godini?
- Što se tiče europskog puta BiH, nemamo nikakvih dvojbi, a to mogu reći uime stranke kojoj pripadam, kao i svih dužnosnika koji rade na tom europskom putu. Godina je donijela pomake, a obilježena je aktivnostima svih naših dužnosnika. Nažalost, nismo uspjeli doći do cilja koji smo postavili, a to je otvaranje pregovora. Ostala su otvorena određena pitanja, a znam da je tih 14 prioriteta u nekoj fazi realizacije. S tim da imate zakone oko kojih imamo spornu jednu riječ i jednu rečenicu, a ima i nekih pitanja oko kojih nemamo tako visoku razinu konsenzusa. Ipak, mi ćemo iskoristiti vrijeme koje je pred nama kako bismo dovršili sve obveze te dobili otvaranje pregovora s EU-om kako bi ova zemlja imala bolju i svjetliju budućnost. Svi trebamo raditi svoj posao najodgovornije te ne smijemo gubiti energiju na nepotrebnim temama.
Federacija će imati svoj dio posla kada se otvore pregovori te treba uraditi mnogo toga u smislu uvođenja menadžerskog upravljanja u svim našim javnim institucijama. Evo, naše općine i gradovi su se pokazali kao izvrsne cjeline za razvijanje boljeg poslovnog ambijenta i boljeg života svih stanovnika tih lokalnih sredina. Svi političari i dužnosnici moraju raditi posao za koji su zaduženi, a ako budemo opredijeljeni za taj put, mislim da ćemo imati izvrsne rezultate. Naravno, prioritet u političkom smislu nam je usvajanje Izbornog zakona koji će omogućiti da Hrvati, kao konstitutivan narod, budu ravnopravni na terenu, odnosno da mogu birati svoje legitimne političke predstavnike. •
