Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Uspjeh znanstvenika: Oboljeli od leukemije neće ovisiti o donorima

U roku od 10 do 20 godina proizvodnja ljudskih organa mogla bi postati najveća industrijska grana, kaže prof. dr. Gordan Lauc
21. svibnja 2017. u 08:00 0 komentara 110 prikaza

boljeli od krvnih bolesti i leukemije u dogledno vrijeme više ne bi trebali ovisiti isključivo o donoru, već će ih liječiti njihovim vlastitim stanicama jer znanstvenici su uspjeli proizvesti matične krvne stanice u laboratoriju. To znači i da transfuzija više neće ovisiti o darivateljima krvi, donosi časopis New Scientist.

Kemoterapija ih može uništiti

 Krvne matične stanice nalaze se u koštanoj srži i nadopunjuju opskrbu crvenih i bijelih krvnih stanica i trombocita. Kada ove “majstorske stanice”, kako ih naziva dr. George Daley s Harvard Medical School, ne rade ispravno, tijelom ne kola dovoljno kisika, što može dovesti do ozbiljnog oboljenja. Kemoterapija također može uništiti matične stanice. Oboljeli se obično liječe koštanom srži s krvnim matičnim stanicama zdravog donora. – Ako je u pitanju bliski srodnik, šanse za uspjeh jedan su naprema četiri, a traži li se adekvatan donor među nepoznatim davateljima, izgledi su milijun naprema jedan – objašnjava dr. Daley. Njegov tim ispitivanje je počeo s ljudskim pluripotentnim matičnim stanicama, a tim dr. Rafaela Lisa s medicinskog fakulteta Weill Cornell u New Yorku postigao je isti uspjeh s matičnim stanicama uzetim od miševa.
 

Uspjeh američkih znanstvenika nije neočekivan, potvrđuju i domaći stručnjaci. – Regenerativna medicina zasigurno je jedna od najpropulzivnijih i najperspektivnijih područja medicine. Uzgoj krvnih stanica poput trombocita ili eritrocita relativno je bezopasan i za očekivati je da će u doglednom roku takvi “proizvodi” doći na tržište te ublažiti problem nedostataka dobrovoljnih davatelja krvi – rekao je prof. dr. Gordan Lauc sa Zavoda za biokemiju i molekularnu biologiju te predsjednik uprave Genosa. Regenerativna medicina ide i puno dalje pa se u laboratorijima uzgajaju kompleksna tkiva i cijeli organi. – Neke procjene govore da bi u roku od 10 do 20 godina proizvodnja ljudskih organa mogla postati najveća industrijska grana. U Hrvatskoj u tom pogledu dosta zaostajemo, no i kod nas postoje značajni istraživački projekti u tom području.

Doprinos naših stručnjaka

Kroz Klaster konkurentnosti u personaliziranoj medicini upravo pokrećemo jedan veliki projekt regenerativne medicine u kojem će uz Genos DNA laboratorij sudjelovati i Specijalna bolnica Sveta Katarina, Institut Ruđer Bošković te Prirodoslovno-matematički fakultet.     
 

 

U idućih nekoliko godina za korištenje u bolnicama

Laboratorijske ljudske matične stanice nisu još sasvim spremne za korištenje. Iako su svi miševi bili zdravi tijekom eksperimenata, postoji rizik da stanice mogu mutirati i prouzročiti rak, a nisu baš tako učinkovite u stvaranju krvi kao one iz ljudskog tijela. No, jednom kad znanstvenici usavrše postupak, trebali bi moći proizvesti trombocite i crvene krvne stanice za korištenje u bolnici. – Nadam se da će ovaj postupak biti korišten u idućih nekoliko godina – rekao je Daley, koji se nada da će njegove stanice biti korištene za stvaranje cjelovite krvi pogodne za transfuziju. – Kad se pojave novi patogeni poput Zike, morate osigurati da je krv sigurna – kaže.
 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.