Internet je odavno postao dio odrastanja djece u Bosni i Hercegovini. Mobitel je mnogima prvo što uzmu u ruke ujutro i posljednje što pogledaju prije spavanja, a granica između stvarnog i virtualnog svijeta za najmlađe je sve tanja. Najnovije istraživanje o iskustvima djece u digitalnom okružju u BiH pokazuje da više od 70 posto djece u dobi od devet do 11 godina internet koristi svakodnevno. Istraživanje Save the Childrena provedeno je na 1203 učenika iz USŽ-a i BPŽ-a. Više od 92 posto ispitanih ima vlastiti uređaj kojim pristupa internetu, a najčešće aktivnosti nisu učenje i školske obveze, nego društvene mreže i igranje igrica, piše Večernji list BiH.
Podaci pokazuju koliko je internet postao dostupan djeci. Više od devet od deset ispitanih učenika ima vlastiti uređaj za pristup internetu, dok se ostali uglavnom koriste uređajima članova obitelji. Kod društvenih mreža više od polovine djece provodi do sat vremena dnevno, ali 22,1 posto između jednog i tri sata, dok 13,4 posto na društvenim mrežama provodi više od tri sata dnevno. Slična je situacija i s igranjem. Gotovo šest od deset djece igra igrice do sat vremena dnevno, dok dio djece uz igrice provodi znatno više vremena. Internet se za školsku zadaću koristi puno manje – više od polovine ispitanih ne koristi ga za tu svrhu. Podaci UNICEF-a iz ranijeg nacionalnog istraživanja također pokazuju koliko je digitalna tehnologija ukorijenjena u svakodnevicu djece. Čak 93 posto djece živi u kućanstvu sa smartphoneom, a 80 posto djece u dobi od sedam do 18 godina koristilo je mobitel svakodnevno.
Stručnjaci upozoravaju da nije dovoljno pitati koliko dijete vremena provodi pred ekranom. Jednako je važno što radi na internetu, kakvom je sadržaju izloženo i s kim komunicira. Internet djeci donosi mogućnosti za učenje, komunikaciju i zabavu, ali istodobno ih izlaže nasilju, neprikladnom sadržaju, manipulaciji, krađi osobnih podataka i kontaktu s nepoznatim osobama. Europska komisija među ključnim rizicima za djecu posebno izdvaja sadržaj, online nasilje, prakse koje potiču ovisničko korištenje interneta i neželjene kontakte s nepoznatim osobama. Djeca u BiH provode čak dvije trećine svog slobodnog vremena u online svijetu, što ih izlaže brojnim sigurnosnim, psihičkim i društvenim rizicima. Belgijsko Koordinacijsko tijelo za analizu prijetnji (OCAD) upozorilo je na sve izraženiju pojavu nihilističkog ekstremizma, relativno novog oblika radikalizacije koji se uglavnom razvija na internetu, a posebno može ugroziti djecu, tinejdžere i mlađe odrasle osobe...
Cijeli tekst čitajte u tiskanome izdanju Večernjeg lista BiH
Otvori KEKS Pay
