Od Karasovića na jugu Hrvatske, gdje se prelazi granica prema Crnoj Gori, preko niza graničnih prijelaza koje BiH ima s Hrvatskom do onih sa Srbijom – prvoga dana nisu zabilježene značajnije gužve nakon početka primjene novog načina ulaska i izlaska iz Europske unije (EES). Prema podacima koje je objavio Hrvatski autoklub, najveće gužve zabilježene su u Staroj Gradiški, gdje se čekalo do dva sata, kao i na nizu prijelaza na sjeveru BiH prema Hrvatskoj, poput Ličkog Petrova Sela, Bogovlje i Kozarske Dubice, gdje se na prelazak granice čekalo oko sat vremena s hrvatske strane. Na svim ostalim prijelazima čekanja su bila unutar očekivanog – do pola sata. Naši kolege iz Orašja i Gruda, odnosno s hrvatske strane iz Županje i Imotskog, izvijestili su o “dosadnoj” nedjelji bez gužvi – prelazak granice trajao je svega nekoliko minuta. Očito je, pojednostavljeno rečeno, riječ o Hrvatima iz BiH, odnosno osobama koje posjeduju hrvatske, a time i dokumente Europske unije. Za njih se ništa nije promijenilo: kao građani EU-a nisu morali izlaziti iz svojih vozila, fotografirati se ili davati otiske prstiju jer novi sustav EES (Entry/Exit System) obuhvaća isključivo državljane trećih zemalja.
Tko odbije, odbija mu se ulazak
U letku koji su putnici dobili na granici navedeno je kako se ulazak može odbiti ako državljanin treće zemlje odbije pružiti tražene biometrijske podatke za registraciju, provjeru ili identifikaciju u EES-u. Hrvatska policija i granične službe Europske unije prvog dana sustav su provodile u testnom režimu – u svakoj smjeni po dva sata, odnosno četiri sata dnevno. Kako su objasnili iz Ministarstva unutarnjih poslova RH, satnica uzimanja biometrijskih podataka povećavat će se postupno svakog mjeseca do potpunog uhodavanja sustava. Predstavnik Uprave za granice Ministarstva unutarnjih poslova Hrvatske Denis Kukec objasnio je kako je EES, poznat i kao Entry/Exit sustav, osmišljen u cilju bilježenja ulazaka i izlazaka državljana trećih zemalja koji ne posjeduju dugotrajne vize, boravišne dozvole ili iskaznice. - Sustav bilježi sve ulaske i izlaske iz prostora Schengena automatski. Do sada se to radilo ručno, udaranjem pečata u putovnice. Novi digitalni sustav omogućuje bržu obradu i veću sigurnost - istaknuo je Kukec. Kako je ranije najavio, prijelazno razdoblje trajat će od 12. listopada 2025. do 10. travnja 2026. godine. Tijekom tih šest mjeseci pečati će se još uvijek koristiti paralelno sa sustavom EES, dok se od travnja 2026. potpuno prelazi na digitalnu obradu podataka. - Nakon 10. travnja više se neće koristiti pečati jer će svi podaci o ulasku i izlasku biti pohranjeni elektronički u središnju bazu - rekao je Kukec. U praksi sustav funkcionira tako da se prilikom prvog prelaska granice uzimaju otisci četiri prsta desne ruke, fotografija lica i osobni podaci iz putovnice, čime se automatski kreira osobni EES dosje svake osobe. Pri svakom idućem prelasku sustav osobu verificira s pomoću lica, bez potrebe za ponovnim davanjem otisaka. Time se postupak značajno ubrzava nakon inicijalne registracije. - Naš je cilj da sve osobe koje često prelaze granicu – poput onih iz pograničnih područja – već u prvim mjesecima budu registrirane. Poslije će za njih prelazak trajati gotovo jednako brzo kao i prije - kazao je Kukec, dodavši kako će sustav omogućiti automatsku detekciju dvostrukih identiteta i smanjiti mogućnost zloupotrebe putnih dokumenata. Svi biometrijski podaci pohranjuju se tri godine od posljednjeg izlaska osobe iz schengenskog prostora, a u slučaju da osoba prekorači dopušteni boravak, podaci se čuvaju pet godina. Za članove obitelji državljana EU-a koji nemaju boravišne iskaznice podaci ostaju u sustavu godinu dana. Kukec je upozorio da će se, kako bi se izbjegle gužve, sustav postupno uvoditi na svih 77 međunarodnih graničnih prijelaza Hrvatske, uključujući cestovne, zračne, pomorske i željezničke. Uz to, devet pograničnih prijelaza bit će privremeno uključeno u sustav tijekom testne faze.
Brojne olakšice
U listopadu se biometrijski podaci bilježe četiri sata dnevno, u studenome osam, a u prosincu 12 sati po smjeni. Do travnja će svi prijelazi raditi punim kapacitetom. Kako bi se smanjila čekanja, policijski službenici koriste mobilne biometrijske uređaje s pomoću kojih prilikom velikih gužvi mogu uzimati podatke od putnika dok još čekaju u koloni. To su ručni skeneri za lica i prste, kao i napredne kamere koje automatski prepoznaju lice putnika. Tako se ubrzava protok i sprječava stvaranje kolona. Hrvatska je namjenski dobila tu modernu opremu financiranu sredstvima Europske unije - stacionarne kamere na kućicama, uređaje za otiske i mobilne terminale, što će, uz dodatni broj policijskih službenika, osigurati brzu i sigurnu graničnu kontrolu. U kasnijoj fazi predviđen je i nacionalni program olakšica (NPO) za česte putnike iz pograničnih područja, poput onih koji svakodnevno prelaze granicu između Dubrovnika i Trebinja. Takvi će putnici moći dobiti jednogodišnje rješenje o olakšici koje se može produljiti do šest godina. Oni više neće morati izlaziti iz vozila – sustav će ih automatski prepoznati po licu. Prednosti novog sustava bit će višestruke - od brže obrade podataka, veće sigurnosti, učinkovitijeg otkrivanja nezakonitih migracija i bolje zaštite osobnih dokumenata. U konačnici novi digitalni sustav ulaska i izlaska iz Europske unije označava važan korak prema potpuno moderniziranom nadzoru granica. Iako se očekuju manji zastoji u početnom razdoblju, vlasti uvjeravaju da će se sustav vrlo brzo stabilizirati i putnicima donijeti olakšanje, a Europi – dodatnu sigurnost. Za zemlje koje graniče s EU-om i svojevrsni su trening za članstvo.
Otvori KEKS Pay
