Novi val poskupljenja goriva zahvatio je BiH, a vozače posebno zabrinjava rast cijene dizela. Na pojedinim benzinskim crpkama litra dizela već je premašila 3,70 KM, dok rastu i cijene benzina. Prosječna cijena dizela jučer (petak, 18. rujna) je, primjerice, iznosila 3,68 KM po litri (od 3,41 do čak 3,98 KM po litri. Na nekim benzinskim crpkama posljednje promjene cijena donijele su poskupljenja od desetak, pa i više feninga po litri. Dok se u Europi uglavnom raspravlja o tome koliko će poskupjeti benzin i dizel, kombinacija rasta prinosa na američke dugoročne obveznice i skupe energije već izaziva ozbiljne ekonomske i političke posljedice diljem svijeta. Ono što zabrinjava je pitanje što nas u skorijoj budućnosti čeka. Prema nekim najavama, litra bi uskoro mogla otići i na 4 KM. Ono što još više zabrinjava je čeka li nas nestašica, piše Večernji list BiH.
Energetska kriza
Duge kolone pred benzinskim crpkama, ograničena količina goriva, vožnja po sustavu “par-nepar” i na kraju bonovi kojima je određivano koliko benzina jedan građanin uopće može kupiti. Tako je izgledala svakodnevica u bivšoj Jugoslaviji početkom osamdesetih, u vremenu velike energetske i gospodarske krize. Gotovo pola stoljeća poslije svijet se ponovno suočava s ozbiljnim poremećajima na tržištu energenata, pa se pitanje koje je tada zvučalo gotovo nezamislivo ponovno nameće: može li gorivo ponovno postati roba koju nije problem samo platiti nego i – pronaći? Situacija u Jugoslaviji nije se pogoršala preko noći. Nakon velikog rasta cijena nafte na svjetskom tržištu, zemlja je sve teže osiguravala dovoljne količine energenata. Problem su dodatno pojačavali gospodarska kriza i nedostatak deviza potrebnih za uvoz.
Krajem sedamdesetih pred benzinskim crpkama počele su se stvarati velike kolone, a 1979. uvedeno je ograničenje vožnje prema zadnjem broju registracijske oznake. Automobili s parnim i neparnim brojem nisu smjeli voziti istim danima. Cilj je bio smanjiti potrošnju i rasteretiti opskrbu gorivom, ali mjera nije riješila problem. Nestašice su se nastavile, a građani su sve više vremena provodili čekajući pred benzinskim crpkama.
Najstroža mjera uvedena je u listopadu 1982. Uvedeni su bonovi za gorivo, a vlasnik osobnog automobila mogao je kupiti najviše 40 litara mjesečno. Za današnje prilike teško je zamisliti što je to značilo. Automobil koji troši 8 litara na 100 km s 40 litara mogao bi prijeći samo oko 500 km. Za mnoge koji su svakodnevno putovali na posao to nije bilo dovoljno ni za osnovne mjesečne potrebe. Prema podacima koji se navode za to vrijeme, prosječna plaća iznosila je oko 8000 dinara, dok je litra Supera stajala 26 dinara. Bonovi su zato postali dragocjena roba. Ljudi su pokušavali doći do dodatnih količina goriva koristeći pravo na bonove za različite strojeve – od motornih pila i kosilica do traktora i drugih vozila. Razvilo se i crno tržište bonovima. Sustav je ukinut tek krajem 1984., odnosno ograničenja su prestala vrijediti 1. siječnja 1985.
Svijet nekad i sad
Danas se svijet ponovno nalazi pred ozbiljnim energetskim šokom, ali okolnosti nisu iste. Naftno tržište u rujnu 2026. pod snažnim je pritiskom zbog poremećaja na Bliskom istoku, problema s transportom kroz ključne pomorske pravce i napada na energetsku infrastrukturu. Cijena Brent nafte posljednjih je dana ponovno iznad 100 dolara po barelu, a poremećaji su se prelili i na tržište dizela i drugih prerađenih goriva. Posebno je osjetljivo pitanje Hormuškog tjesnaca, kroz koji prolazi velik dio svjetske trgovine energentima. Međunarodna agencija za energiju upozorila je da su poremećaji već snažno utjecali na globalnu ponudu nafte, dok su zalihe i dostupnost pojedinih naftnih prerađevina pod pritiskom. Prema posljednjem izvješću IEA-e, svjetska ponuda nafte u 2026. trebala bi biti znatno niža nego što se ranije očekivalo. Za europske potrošače posebno je problematično što se posljedice ne zaustavljaju na benzinskoj crpki. Ako poskupi sirova nafta, rastu troškovi proizvodnje goriva, transporta, poljoprivrede i industrije. Dizel je posebno važan jer pokreće velik dio gospodarstva.
Zato poremećaj u opskrbi gorivom vrlo brzo može postati problem cijena hrane i ostalih proizvoda. Hoće li se ponoviti jugoslavenski scenarij? Za sada nema osnove tvrditi da Europu ili BiH čekaju bonovi i sustav “par-nepar”. Današnje tržište je otvorenije, postoji više dobavnih pravaca, strateške zalihe i mogućnost preusmjeravanja uvoza. Međutim, povijest pokazuje što se događa kada poremećaj opskrbe traje dovoljno dugo i kada se istodobno pojave visoke cijene, problemi s transportom i ograničena dostupnost energenata. Upravo zato najvažnija lekcija iz osamdesetih nije da će se povijest nužno ponoviti, nego da energetska kriza može vrlo brzo prijeći iz problema cijene u problem dostupnosti. Današnja Europa još nije u toj situaciji, ali događaji na svjetskom tržištu pokazuju koliko je opskrba energijom i dalje osjetljiva na ratove, pomorske blokade i poremećaje proizvodnje. A ako bi takvi poremećaji potrajali mjesecima, pitanje više ne bi bilo samo koliko će koštati litra goriva nego hoće li ga na benzinskoj crpki uopće biti dovoljno za sve koji ga trebaju.
Otvori KEKS Pay
