Žene i dalje čine manjinu u parlamentima u Bosni i Hercegovini, a i uz zakonske kvote, njihov udio ostaje daleko od ravnopravnog. Aktualni podaci pokazuju blage pomake na pojedinim razinama, ali i zabrinjavajuće padove nakon posljednjih općih izbora. U usporedbi s drugim europskim zemljama, BiH ima poražavajuće podatke jer je zastupljenost žena tek 19 posto. Najveći udio žena u parlamentu ima Finska, čak 46%, a samo postotak manje žena ima švedski parlament. Približan broj žena u zakonodavnom tijelu vlasti, 44%, ima Španjolska, a iznad 40% njihova je zastupljenost i u parlamentima Norveške, Belgije i Velike Britanije. I sve zemlje naše regije u parlamentima imaju više žena nego BiH. Tako ih je u Hrvatskoj 33%, u Srbiji 37, a u Sjevernoj Makedoniji 39%. Ispred BiH su i Albanija s 35 i Crna Gora s 27% žena u skupštinskim klupama. Manje u odnosu na BiH žene su zastupljene samo u parlamentima Mađarske i Rusije.
Zakon obvezuje institucije, ali...
Ravnopravnost spolova u Bosni i Hercegovini formalno je zajamčena Zakonom o ravnopravnosti spolova koji obvezuje javne institucije da osiguraju jednaka prava i mogućnosti žena i muškaraca. Izborni zakon uvodi rodnu kvotu od najmanje 40% kandidata podzastupljenog spola na izbornim listama, a izborna povjerenstva imaju ovlasti odbiti liste koje ne poštuju ovo načelo.
Ipak, kvote se odnose na liste, a ne na broj osvojenih mandata, pa su žene često “vidljive” u kampanji, ali nedovoljno zastupljene među izabranim nositeljima vlasti. Struktura političkih stranaka i način raspodjele preferencijalnih glasova dodatno ograničavaju pretvaranje formalne kvote u stvarnu političku moć žena.
Na državnoj razini zastupljenost žena u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH nakon izbora 2018. iznosila je između 21 i 24%, ali je na izborima 2022. pala za nekoliko postotaka. Time je udio žena u najvišem zakonodavnom tijelu BiH dosegnuo najnižu razinu u više od desetljeća unatoč tomu što su liste bile ispunjene zakonskim kvotama.
Prema međunarodnim analizama, udio žena u državnom Parlamentu Bosne i Hercegovine smješta zemlju u donju polovinu svjetske ljestvice po zastupljenosti žena u parlamentima. Iako postoje pozitivni primjeri žena na visokim pozicijama, poput članice Predsjedništva i predsjedateljice Vijeća ministara, ukupna slika i dalje govori o strukturi moći kojom dominiraju muškarci.
U entitetskim parlamentima situacija je nešto bolja, ali i dalje ispod simbolične granice od 30% koju mnogi stručnjaci smatraju minimalnim pragom za utjecajnu participaciju žena.
U Parlamentu Federacije BiH žene čine oko četvrtine zastupnika u Zastupničkom domu, dok je njihov udio u Narodnoj skupštini Republike Srpske još niži i kreće se između 15 i 18%. Prosjek zastupljenosti žena u entitetskim parlamentima kreće se ispod 20%, što znači da muškarci zauzimaju četiri od pet zastupničkih mjesta. Ovakva struktura utječe na agendu i način donošenja odluka, posebno u oblastima socijalne politike, rada, zdravstva i obrazovanja, gdje rodna perspektiva može biti presudna.
Na nižim razinama vlasti rodni jaz postaje još izraženiji, posebno kada je riječ o izvršnim dužnostima. Na lokalnim izborima iznimno mali broj žena izabran je za načelnice i gradonačelnice, pa stručnjaci govore o rezultatu koji je praktički “na razini statističke pogreške”. Iako se na vijećima i skupštinama može uočiti veći broj žena među vijećnicima, vodeće pozicije i dalje gotovo u potpunosti pripadaju muškarcima. Time se ženama ograničava pristup ključnim izvršnim ovlastima, što dodatno usporava promjene u smjeru rodne ravnopravnosti.
Patrijarhalni odgoj i stereotipi
Analize upućuju na to da formalni zakoni i kvote nisu dovoljni da razbiju duboko ukorijenjene patrijarhalne obrasce unutar političkih stranaka i šireg društva. Žene se suočavaju s preprekama u obliku stereotipa, manjka financijske i logističke podrške, ali i rodno zasnovanog nasilja u politici, što odvraća mnoge potencijalne kandidatkinje. Organizacije civilnog društva i međunarodne institucije zagovaraju izmjene izbornog sustava, jačanje unutarnje demokracije u strankama i ciljane programe političkog osnaživanja žena. Stručnjaci upozoravaju da bez značajnijeg povećanja broja žena u parlamentima Bosna i Hercegovina teško može ostvariti puni demokratski potencijal i odgovoriti na potrebe cijelog društva, a ne samo njegove muške većine.
Otvori KEKS Pay
