Intervju: Đuro Topić, predsjednik Vlade Posavske županije, analizira prošlu godinu i planove za 2024.

Unaprijedili smo mjere demografskih politika i najviše ulagali u gospodarstvo i poljoprivredu

15.01.2024.
u 16:34

Proračun Posavske županije za 2024. u iznosu od 66,987.000 KM najveći je do sada te posljednjih godina s tendencijom stalnog rasta. Iako je mala županija, ipak se pokazala kao primjer financijski mnogo jačim sredinama kako se treba poticati gospodarstvo. U odnosu na proračunska sredstva, najviše u FBiH izdvaja za tu oblast, čak i više nego što je, prema Zakonu o poticanju razvoja gospodarstva, obvezna (u iznosu nešto većem od 2,300.000 KM). U isto vrijeme pokazana je senzibiliziranost prema najranjivijim skupinama - djeci jer u FBiH imaju najviši iznos dječjeg doplatka, čak dvostruko veći nego što imaju neke županije. Razlozi su to zbog kojih smo razgovarali s predsjednikom Vlade Posavske županije Đurom Topićem o ovim, ali i ostalim aktualnim temama iz ove županije.

Večernji list: Među prioritetima vašega rada, uz ostalo, bile su demografske mjere.

- Prošlu godinu ocjenjujem financijski stabilnom s realiziranim brojnim projektima i mjerama koje je županijska Vlada stavila u svoj program četverogodišnjeg mandata. Osobito mi je drago što smo uspjeli unaprijediti sve naše demografske mjere kad je u pitanju prvenstveno pomoć obiteljima s djecom, dakle, kroz ono što radimo u našim školama, kroz izravnu pomoć nabave udžbenika za sve osnovnoškolce, osiguranje toplog obroka za djecu od prvog do petog razreda, uvođenje pilot-programa cjelodnevnog boravka djece u školama, sufinanciranje prijevoza učenika osnovnih i srednjih škola te niz drugih aktivnosti. Povećan je dječji doplatak u prošloj godini te popravljen materijalni status obitelji s troje i više djece povećanjem iznosa doplatka za tu djecu. Raduje me što smo realizirali mjeru pomoći mladim obiteljima prilikom rješavanja prvog stambenog pitanja. To je također jedna od mjera te je sada ukupno 121 mlada obitelj korisnik ove subvencije. Nizom ovakvih i sličnih mjera pokušavamo pomoći prvenstveno obiteljima s djecom, i to u svim segmentima življenja. Vjerujem da će to uz mjere koje donosimo u gospodarstvu, poljoprivredi i infrastrukturi imati pozitivan učinak na njihov opstanak i život ovdje u Posavskoj županiji.

Večernji list: Koje su bile mjere poticaja za gospodarstvo i poljoprivredu?

- Imamo kontinuiran gospodarski rast na zadovoljavajućoj razini. Proveli smo dosad najveći broj mjera kad su u pitanju gospodarstvo i poljoprivreda, najviše potpora u tim oblastima u povijesti Posavske županije, što će, vjerujem, unaprijediti i status zaposlenika u tim oblastima, ali i potaknuti poduzetnike na nove investicije te otvaranje radnih mjesta u jednom i drugom sektoru. Mi smo prošle godine realizirali potpore za gospodarske subjekte na razini od oko 2,000.000 KM. Omogućili smo potpore općinama za izgradnju poduzetničke infrastrukture u zonama u iznosu od 400.000 KM. Činjenica je da prosječna neto plaća na području Posavske županije raste, što je posljedica rasta plaća i u realnom sektoru. Uz ove potpore koje Vlada realizira, kao i sve ostale potpore koje idu s viših razina vlasti, vjerujem, osiguravat će se kvalitetna i dobro plaćena radna mjesta, čime se stvaraju uvjeti da naša radna snaga ne mora ići prema Zapadu. Sa svoje strane dajemo maksimum jer činjenica je da Posavska županija izdvaja najviše proračunskih prihoda za tu namjenu od svih županija u FBiH.

Večernji list: Kakva su bila ulaganja u cestovnu infrastrukturu?

- U sektoru cesta smo uz pomoć Federalnog ministarstva prometa i veza značajno unaprijedili status i stanje na našim cestama s ukupno više od tri i pol milijuna maraka ulaganja u lokalne i regionalne ceste. Potrebe za dodatnom modernizacijom cestovne infrastrukture i dalje postoje te će i u 2024. biti realiziran niz projekata. Očekujemo da magistralne ceste, koje su u nadležnosti FBiH, budu u što boljem stanju i da se izgradnjom pješačkih staza poveća sigurnost svih sudionika u prometu na njima. Cilj nam je da se ove godine završe, uz ostalo, obilaznica oko Odžaka, pješačka staza u Donjoj Mahali, saniranje i presvlačenje dionica cesta u Prudu, Ugljari, Donjoj Mahali i Domaljevcu te da se stanje mosta u Prudu i njegova sigurnost poprave.

Večernji list: Dokle se stiglo s planovima za autocestu Orašje - Tuzla i proširenje, odnosno gradnjom novog mosta Orašje - Županja?

- U ovoj godini trebalo bi početi projektiranje, odnosno izrada idejnog projekta autoceste Orašje - Tuzla, dionice koja ide kroz Posavsku županiju. Osnovni preduvjet za to je usvajanje prostornog plana Posavske županije, koji bi trebao biti razmatran na prvoj sjednici Skupštine u 2024. Aktivno radimo s Federalnim ministarstvom prometa i veza te Vijećem ministara BiH na realizaciji projekta proširenja, odnosno izgradnje novog mosta na rijeci Savi u Orašju, kao dijela autoceste prema Tuzli. Problem mosta u Orašju je otvoren i tražit će se tehničko rješenje koje je najprihvatljivije kako bi se proširio kapacitet, odnosno propusna moć tog graničnog prijelaza i samog mosta. Jedna od opcija je izgradnja novog mosta do postojećeg, kojim bi se omogućila još dva odnosno tri traka za promet, a čime bi se omogućio lakši promet prvenstveno teretnih vozila preko mosta, pri čemu to ne bi smetalo putničkim vozilima kao što je sada slučaj. U ovom segmentu prometa vjerujem da će biti mnogo aktivnosti i nastavak intenziteta ulaganja u cestovnu infrastrukturu na području Posavske županije.

Večernji list: Jesu li unaprijeđene mjere usmjerene prema braniteljskoj populaciji?

- Smatram iznimno važnim što smo u prošloj godini dodatno unaprijedili prava branitelja i članova njihovih obitelji. Krajem prošle godine povećali smo naknadu za nezaposlene branitelje mlađe od 57 godina za 20%, (s 4 KM na 5 KM po mjesecu provedenom u Domovinskom ratu) te ih oslobodili od plaćanja participacije pri korištenju usluga zdravstvene zaštite na primarnoj razini. U domovima zdravlja, u bolnici i općenito u sustavu zdravstva branitelji neće plaćati nikakve usluge, a sve ide na trošak Zavoda zdravstvenog osiguranja i Ministarstva, u konačnici Županije. Raduje me što su otvoreni razgovori, a već smo u proračunu PŽ-a osigurali dio sredstava za početak izgradnje spomen-parka Domovinskog rata u Orašju kod crkve bl. Alojzija Stepinca u Orašju, čime bi se trebalo na jednom mjestu adekvatno i dostojno obilježiti sjećanje na Domovinski rat. Grad Orašje počeo je izradu projektne dokumentacije, određena je lokacija i vjerujem da ćemo u 2024. realizirati prvu fazu izgradnje.

Večernji list: Bili ste u Bruxellesu, gdje ste sudjelovali kao član Kolegija za EU integracije BiH. Je li Posavska županija spremna za ispunjenje postavljenih zadaća?

- Zahvaljujući odluci o uspostavi Mehanizma koordinacije sve županije su aktivni sudionici procesa pristupanja BiH u EU. Na sastanku u Bruxellesu kao članovi Kolegija napravili smo jedan presjek do sada učinjenog na svim razina po pitanju ispunjavanja 14 kriterija kao uvjeta za otvaranja pristupnih pregovora između BiH i EU. Dio uvjeta odnosi se i na nadležnosti odnosno obveze županija. Počeli smo aktivnosti oko ispunjenja naših obveza, a prije svega, to se odnosi na jačanje kapaciteta Ureda za europske integracije i institucionaliziranje borbe protiv korupcije. Već na jednoj od sljedećih sjednica Vlada imat ćemo uredbu o formiranju ureda za borbu protiv korupcije kao samostalne upravne organizacije. Trebamo popraviti mehanizme javne nabave pa ćemo imati zaseban odjel za javne nabave koji će biti središnje nabavno tijelo za sve korisnike proračuna. Moramo unaprijediti planiranja i provedbe strategija i planova vezanih uz rodnu ravnopravnost, vršnjačko nasilje, nasilje u obitelji. I ono što uvijek ističem, sve to trebamo uraditi, ne zato što bismo željeli biti članica Europske unije, nego radi našeg interesa, odnosno stvaranja boljih životnih uvjeta na području Posavske županije i BiH. Ono što je pred nama je jačanje kapaciteta Ureda za europske integracije sa sustavom prilagodbe propisa koji bi se trebali prilagođavati onima pravnim stečevinama EU, pri čemu očekujem pomoć i iz RH. Siguran sam da će svoje obveze Posavska županija uraditi navrijeme i opravdati svoju uključenost u taj proces.

Večernji list: Kakvim ocjenjujete proračun Posavske županije za 2024.?

- Što se 2024. proračunske godine tiče, naglašavam da smo proračun za ovu godinu usvojili u redovitoj proceduri. Vjerujem da će se u budućnosti proračuni usvajati i ranije, da ćemo usvojiti europsku praksu da navrijeme i što odgovornije planiramo. Proračun za 2024. ima trend rasta, za oko 5% je veći nego prošle godine u smislu prihoda te je dosegnuo gotovo 67 milijuna KM, što je najveći iznos u povijesti Posavske županije. Zadržava trend rasta i ono što smo u njemu osigurali je ne samo funkcioniranje cijelog sustava, od sustava obrazovanja, policije, javne uprave i pravosuđa na području Posavske županije, već i sredstva za brojne projekte i mjere koje smo počeli u prethodnim godinama, a ove ih samo jačamo.

Večernji list: Navedite neka od kapitalnih ulaganja koja će obilježiti 2024.?

- Osigurana su dovoljna sredstva i za kapitalna ulaganja u ceste, izgradnju vatrogasnog doma za zajedničku vatrogasnu postrojbu, otvaranje teme oko izgradnje objekta za smještaj županijskih institucija u Odžaku, projekte energetske učinkovitosti javnih objekata i projekte komunalne infrastrukture u sve tri jedinice lokalne samouprave. Smatram i značajnijim doprinos Županije u projektima obnovljivih izvora energije. Tu smo krajem godine izmijenili Zakon o koncesijama, usvojili pravilnike koji se tiču proizvodnje energije iz obnovljivih izvora. Ministarstva su već pripremila projekte vezane uz energetsku učinkovitost javnih objekata, tako da ćemo se tu prijaviti na sve adrese koje ih prate. Ono što me najviše raduje je što smo osigurali dovoljno sredstava u proračunu za 2024. za gospodarstvo i za poljoprivredu. Vjerujem da ćemo njima osigurati, podići dodatnu konkurentnost naših gospodarstvenika i poljoprivrednika te da će se u ovu oblast prvenstveno uključiti mladi poljoprivrednici i gospodarstvenici.

Večernji list: Posavska županija je granično područje s RH, praktički s EU, te kakva je u tom kontekstu važnost projekata prekogranične suradnje?

- Velika, osobito u vremenu koje dolazi. Potrebno je pripremiti što više programa i projekata i za prekograničnu suradnju. To, uz ostalo, podrazumijeva aktivnosti da naše dvije općine i grad, kao i županijska ministarstva imaju kvalitetno urađene projekte kojima ćemo se prijavljivati za sredstva Europske unije kako bismo ubrzali naš razvoj. Jako je bitno ubrzano rješavati probleme, ubrzano provoditi reforme da bismo dosegnuli sve ono što smo gubili zbog raznoraznih kriza i blokada koje se često događaju. Pred nama je očito novo izazovno vrijeme u kojem je prevažno da imamo političku stabilnost i u BiH i okruženju. U takvim okolnostima, siguran sam, svi naši planovi u 2024. bit će i ostvareni.

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?