Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

BROJKE NE LAŽU U Sarajevskoj županiji radi čak 91,1% Bošnjaka, Hrvata tek 3,4 posto

29. srpnja 2020. u 10:01 0 komentara 530 prikaza

Edim Fejzić u dva je navrata izabran u Klub hrvatskih izaslanika u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH iz Bosansko-podrinjske županije kao dio projekta bošnjačkih stranaka da Hrvate postupno posve istisnu iz vlasti. Rezultat njegova “hrvatskog” izbora, kao i kolege Anela Šahinovića, također još jednoga Hrvata u državnome Domu naroda Parlamenta BiH, jest Zlatko Miletić iz Komšićeve Demokratske fronte. Sve to rezultat je sustavnog izigravanja sustava, provođenja u djelo jedne ustavne odredbe koja je omogućila manipulacije, lažno predstavljanje..., piše Večernji list BiH.

Edim i Hrvati

I dok pak “Hrvati” Bosansko-podrinjske županije imaju Edima da ih predstavlja u Domu naroda, dotle nemaju ni jednoga svog predstavnika u institucijama županijske vlasti. Naime, u Bosansko-podrinjskoj županijskoj vlasti, od 173 pozicije, od kojih je 21 vodeća, nema mjesta ni za jednoga Hrvata. Tamo je čak, gotovo je i razumljivo, 169 Bošnjaka, a tek četvero Srba, iako bi ih moralo biti daleko više nego što je sada slučaj. Bošnjaci, dakle, čine 97,69 posto zaposlenika javne uprave, a Srbi 2,31 posto. Hrvata, osim Edima, nema. Prema odredbama Ustava Federacije BiH, koje je nametnula međunarodna uprava, do potpune provedbe aneksa 7, odnosno kada bude označen završetak povratka prognanika iz posljednjeg rata, vrijedit će popis iz 1991. godine za popunjavanje svih pozicija u izvršnoj i sudskoj vlasti, osim zakonodavne, koja se vrlo precizno, po odredbama Izbornog zakona, ima usklađivati s trenutačnim stanjem pučanstva jer bi u suprotnom došlo do potpunog nerazmjera broja birača i izabranih predstavnika. 
Na području koje obuhvaća današnja Sarajevska županija prije rata Bošnjaka je bilo svega 50,8 posto u udjelu stanovništva, Hrvati su s 34.480 stanovnika činili sedam posto pučanstva, a Srbi sa 133.874 stanovnika 27,2 posto. Razmjerno je bio velik broj onih koji su se deklarirali, prije svega, Jugoslavenima ili pripadali drugim manjinskim zajednicama. Podaci koje su objavili ombudsmani u BiH u posebnom izvješću o nacionalnoj zastupljenosti u institucijama, osim u policijskim i sigurnosnim službama, pokazali su frapantne činjenice. Naime, Bošnjaci od 50 posto u institucijama, koliko je taj narod činio 1991. godine, danas čine 91,1 posto zaposlenih u županijskim institucijama i vlasti. Srba, koji su prije rata predstavljali 27,2 posto stanovništva, ima tek 1,88 posto u institucijama, što je petnaest puta manje od predviđenog. Zaposleno je, naime, 15 osoba srpske nacionalnosti. Kod Hrvata je “nešto bolja” situacija nego sa Srbima. Naime, u institucijama Sarajevske županije zaposleno je 27 Hrvata, dok je više predstavnika manjina ili onih koji se zbog potrebe “multikulturalnosti” izjašnjavaju drukčije.

Prema popisu pučanstva 1991. godine, Hrvata u institucijama Sarajevske županije treba biti dvostruko više, no oni sada čine tek 3,4 posto zaposlenih. U Zeničko-dobojskoj županiji, u kojoj godinama bošnjačka politika pokušava Hrvatima oteti šesti mandat za Dom naroda, predstavnici ovoga naroda bi, po broju zaposlenih u institucijama, trebali činiti 18,4 posto. No oni čine tek 11,4 posto zaposlenih. U odnosu na taj broj, broj Hrvata morao bi porasti za 60 posto kako bi se ispoštovalo ustavno načelo o zastupljenosti po popisu 1991. godine. Inače, u ovoj županiji je 83,1 posto zaposlenih Bošnjaka, iako su prije rata činili 58,7 posto stanovništva. Srba je tek 3,34 posto zaposlenih, odnosno tek njih 16.

U Tuzli i Bihaću veći broj

U Unsko-sanskoj županiji boje Hrvata brani Anel Šahinović, a tamo je, zanimljivo je, od prijeratnog broja toga naroda više zaposlenih u institucijama nego što ih je tada bilo. Naime, od 181 zaposlenog, Bošnjaci čine 90,6 posto zaposlenih, dok je prije rata taj narod činio oko 70 posto pučanstva. I u Tuzlanskoj županiji broj zaposlenih Bošnjaka u institucijama je daleko iznad propisanih Ustavom. Od 349 zaposlenika, njih 302 su Bošnjaci i čine 86,5% stanovništva. Srbi čine 2,87 posto, a Hrvati čak 9,17 posto, što je gotovo za 50 posto više nego što su činili 1991. godine. •

Jedina županija u kojoj je broj Hrvata u županijskim institucijama nomalno i stvarno veći od onoga koliko ih je, po postotku, bilo prije rata jest ona sa sjedištem u Tuzli

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.