Lisbey distrikt u norveškom gradu Fredrikstadu jedno je od pet područja koje su američki istražitelji stavili pod lupu zbog odlazaka njihovih stanovnika na ratišta u Irak i Siriju. Ovaj distrikt na listu je došao zahvaljujući procentu, ne brojnosti. Naime, šest stanovnika Lisbeya je u protekloj godini napustilo miran život u Norveškoj kako bi u Iraku i Siriji postali članovi jedne od dvadesetak vojnih grupacija koje ratuju, uključujući i takozvanu Islamsku državu (ISIL). Ukupan broj stanovnika distrikta ne prelazi 3.000. Procentualno, Lisbey distrikt je rame uz rame sa čuvenim uporištima ekstremista: Bizerte i Ben Gardane u Tunisu, Derna u Libiji, Pankisi Gorge u Gruziji i Molenbeek distrikta u belgijskom glavnom gradu Briselu.
ISIL u Rusiji
Analizu koja otkriva detalje o broju odlazaka na strana ratišta, uključujući i posebno pozicioniranje područja koja su iznjedrila najveći broj stranih boraca u Iraku i Siriji, nedavno je obznanio američki institut za analizu obavještajnih podataka Soufan Group iz New Yorka. Riječ je o nastavku analize, koja je objavljena sredinom 2014. godine. I usporedba se uglavnom zasniva na te dvije analize. Ovogodišnja analiza otkriva da se broj stranih ratnika u Iraku i Siriji skoro utrostručio. Naime, u junu 2014. godine u te dvije zemlje, najčešće u pokretima ISIL-a, Al-Qaide i Fronta Al-Nusra, ratovalo je 12.000 stranaca iz 81 zemlje. Danas, prema istom izvoru, u tim zemljama ratuje 31.000 stranaca, a broj zemalja iz kojih dolaze povećao se za pet. Najveći broj tih ratnika dolazi iz Tunisa, čak 6.000, uglavnom iz samo tri regije. Potom slijede Saudijska Arabija sa 2.500 stranih boraca, Rusija sa 2.400, Turska 2.000, te Jordan koji ima 2.000 svojih državljana u terorističkim grupama. No, ono što se posebno ističe je porast broja ratnika koji dolaze iz Zapadne Europe, te Rusije i Centralne Azije. Trenutno u Siriji i Iraku ratuje 5.000 Europljana. Interesantno je da 3.700 njih dolazi iz samo četiri zemlje: Francuske 1.700, Velike Britanije i Njemačke po 760, te Belgije 470 ratnika.
– Sekularna priroda Zapadne Europe, kao što je u zemljama poput Francuske i Belgije, koje su pri tome među vodećim zemljama po broju ekstremista i terorista po glavi stanovnika, pravi velike probleme. Nerijetko se broj terorista dovodi u vezu sa marginaliziranim useljeničkim grupama, posebno sa sjevera Afrike. Njima se često u zapadnim društvima nudi osjećaj poniženja, a s druge strane propaganda ISIL-a je takva da im obećava svrhu postojanja, predanost, avanturu i ono što im najviše treba, respekt – stoji u izvještaju američkih istražitelja. Posebno je interesantan porast broja stranih ratnika koji dolaze iz Rusije i ostalih bivših sovjetskih republika. U oktobru je ruski predsjednik Vladimir Putin, opravdavajući napade u Siriji, rekao da između 5.000 i 6.000 Rusa ratuje u terorističkim grupama na Bliskom Istoku. U ISIL-u je njih 2.400. Od ukupno 15 bivših sovjetskih republika iz njih 12 dolaze borci u pokretima poput ISIL-a. Teroristička grupa koja se naziva Islamski pokret Uzbekistana nedavno je proglasila odanost ISIL-u i zaprijetila da će raditi na ugrožavanju sistema u toj zemlji.
Šest zemalja Balkana
Prijetnje nije samo dobijao Uzbekistan. Među državama kojima je ISIL ili neka druga teroristička organizacija sa Bliskog istoka poslala prijetnju nalazi se i Bosna i Hercegovina. U video koji je nedavno postavljen na ISIL-ove profile na društvenim mrežama BiH je upućena prijetnja zbog učešća u međunarodnoj koaliciji protiv ove terorističke organizacije. U tom kontekstu, smatraju američki istražitelji, posebno su opasni takozvani povratnici, odnosno osobe koje su boravile u Siriji ili Iraku, pa se potom vratile u zemlje svog porijekla. Takvih je 51, kada je riječ o Bosni i Hercegovini. Zvanični podaci otkrivaju da je 330 Bosanaca i Hercegovaca u Iraku i Siriji. Nezvanični da je taj broj za stotinu manji. Državljani šest balkanskih zemalja ratuju u terorističkim organizacijama poput ISIL-a, Nusre ili Al-Qaide. Njihov ukupan broj iznosi 875, a poslije BiH značajan broj dolazi iz Albanije (90 zvanično, 100-200 nezvanično), Kosova (232 zvanično, 300 nezvanično), Srbije (50-70 nezvanično), Crne Gore (30 nezvanično) i Rumunije (najmanje jedna osoba). Ukoliko bi posmatrali procenat, kako smo to radili na početku za norveški distrikt Lisbey, BiH bi na osnovu broja stanovnika završila na sredini liste od 86 zemalja, a ne, kako je nedavno prezentirano u britanskim medijima, na četvrtom mjestu.

Ovo je uvjerljivo najprodavaniji novi automobil u Hrvatskoj