Uvoz korištene odjeće u BiH vrtoglavo raste, što pokazuje da se građani naše zemlje sve više odlučuju za kupnju odjevnih komada u trgovinama rabljene odjeće. Povećan uvoz ove odjeće svakako nam je indikacija da živimo u siromašnom društvu te da smo na ovo primorani, piše Večernji list BiH.
Građani nemaju izbora
Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje BiH, za devet mjeseci ove godine u BiH je uvezeno nešto više od 3,2 tone rabljene odjeće, čija je vrijednost iznosila oko 8,5 milijuna KM. Da je uvoz rabljene odjeće tijekom devet mjeseci ove godine nešto veći nego u istom razdoblju lani, pokazuju i podaci koji govore da je od siječnja do rujna 2022. godine uvezeno korištene odjeće ukupne količine od oko 3,1 tonu u vrijednosti od 7,4 milijuna KM. Najveće količine rabljene odjeće uvezene su iz Njemačke, Mađarske i Slovačke, a zanimljivo je da je odjeća stizala i iz Kenije, Kuvajta, Azerbajdžana, Nigerije, ali i dalekog Japana. Podaci UNO-a BiH pokazuju da je u posljednjih deset godina uvoz korištene odjeće iz godine u godinu veći za oko jedan do dva milijuna maraka, a kada usporedimo 2021. godinu i prošlu, vidimo da je uvoz skočio za tri milijuna maraka. Od 2015. do 2020. godine uvoz se kretao oko 6,5 milijuna KM, što je u prosjeku tri tone težine ovih tekstilnih proizvoda. Nakon toga 2021. godina bilježi skok na 7,9 milijuna KM, što je 4182 tone godišnje. Zanimljiv je podatak da smo 2010. uvezli 2397 tona rabljene odjeće za 4,1 milijun KM, a lani 4182 tone vrijedne 7,9 milijuna KM. - Kako se koja kriza pojavi, ljudi imaju sve manje novca, pa sve više kupuju rabljene robe, među kojima i odjeću. Ne žale se na cijene jer znaju da kupnjom odjeće uvezene iz inozemstva dobivaju i jeftin i kvalitetan proizvod. S druge strane, kod nas samo oni s dubljim džepom sebi mogu priuštiti "markiranu" odjeću - kažu u jednoj trgovini rabljene odjeće. Murisa Marić, izvršna direktorica Udruge građana "DON" Prijedor, istaknula je za Nezavisne da ne iznenađuje što dominira uvoz rabljene odjeće iz Njemačke. - Stalno se povećava uvoz rabljene odjeće jer prodaja takve odjeće ide mnogo bolje nego što ide prodaja neke nove odjeće ili komada koji dođu kao nova jesenska kolekcija - rekla je Marić. S obzirom na prilično skroman standard, nezaposleni, umirovljenici i mnogi radnici jednostavno nemaju izbora nego odjeću kupovati samo kad je to nužno, nerijetko se opskrbljujući u "second hand" trgovinama ili kineskim trgovinama. Oni koji su malo solventniji i koji žele nešto skuplje, odnosno "markirane" odjevne predmete, uglavnom se odijevaju na rate jer tako lakše podnose ovaj izdatak. - Većina ljudi se već odavno opskrbljuje korištenim robama te u trgovinama rabljene odjeće jer su im primanja točno tolika da mogu podmiriti ono najosnovnije. Sve ostalo za njih je luksuz, pa tako i nova odjeća - kažu u udrugama potrošača.
Prodaja na društvenim mrežama
Vlasnici "second hand" trgovina u cijeloj BiH zadovoljni su prodajom i kažu da se sve kupuje - od majica, džempera, košulja, hlača do markirane odjeće za djecu, muškarce i žene, koje su najbolji kupci u ovim trgovinama. Najveći promet se ostvari pred promjenu sezonske odjeće, kada budu i dodatna sniženja rabljene robe kako bi se trgovina napunila novom odjećom. Posjet ovim trgovinama osobito se povećava vikendom jer tada građani koji kupuju rabljenu odjeću imaju više vremena na raspolaganju da izaberu što će kupiti. Sve je više i mladih koji kupuju, kažu u trgovinama rabljene odjeće. Ističu da je i velika potražnja za posteljinom, pa čak i ručnicima, a to je uglavnom nekorištena roba i s povoljnim cijenama. Na društvenim mrežama u BiH aktivne su grupe za prodaju nošene odjeće poznatih brendova, a cijene su triput niže. Mladi jednostavno žele biti u trendu, a za pratiti trendove ipak treba imati novca. Posljednjih godina bh. građani sve više kupuju i rabljeni namještaj te bijelu tehniku. Kako je potvrđeno u trgovinama s ovakvom robom, kod njih komad bijele tehnike u prosjeku košta od 350 do 450 KM, što je i do tri puta jeftinije od novog. Za ljude skromnih primanja to je prilična olakšica s obzirom na to da, posebno kad dođe do opremanja kuće ili stana, rijetki mogu za gotovinu kupiti više ovih proizvoda odjednom.
