Sveučilište u Mostaru slavi 41. obljetnicu. U protekloj i ovoj godini urađeno je dosta promjena. Jedna od najvažnijih je integracija Sveučilišta. O svim promjenama, planovima, projektima... razgovarali smo s prof. dr. sc. Zoranom Tomićem, rektorom Sveučilišta u Mostaru.
Sveučilište u Mostaru 41. obljetnicu obilježava kao integrirano Sveučilište?
- Jedan od prvih strateških ciljeva bila je provedba integracije Sveučilišta kao zakonske obveze, ali i preporuke domaće i međunarodne reakreditacije Sveučilišta u Mostaru. U listopadu prošle godine imenovali smo Povjerenstvo za integraciju. Definirali pet ključnih procesa: pravnu, financijsku, organizacijsku, akademsku i društvenu integraciju. Na sjednici Senata 19. srpnja donijeli smo odluku o pravnoj integraciji, a istoga dana integraciju je potvrdilo Upravno vijeće. Dobili smo sudsko rješenje 3. rujna ove godine.
Nastavljate s integracijskim procesima na Sveučilištu?
- Tražimo najbolje oblike funkcionalnog sveučilišta. Brojna područja rada organizacijski smo integrirali, osmišljavamo optimalan model financijske integracije. Akademsku i društvenu integraciju gotovo smo završili.
Promjena je najbolji nazivnik za sve procese koje provodite?
- Izvršili smo brojne promjene i bit će ih još jako puno. Svrha tih promjena je optimalno i funkcionalno Sveučilište koje primjenjuje europske standarde visokog obrazovanja i u potpunosti je uključeno u europski znanstveno-istraživački i obrazovni prostor.
U tome vam treba pomoći i nova strategija razvitka Sveučilišta?
Senat Sveučilišta na sjednici 19. srpnja ove godine usvojio je i strategiju razvoja 2018. - 2023. To je početak sustava strateškog planiranja i upravljanja na SUM-u. Utvrđen je i interni plan djelovanja do kraja ove godine, a pokrenut je proces izrade akcijskog plana provedbe strategije za 2019. Izrada ovog akcijskog plana jedan je od ključnih iskoraka u podizanju razine kvalitete institucionalne organizacije i sustava strateškog planiranja i upravljanja, kao i sve veće transparentnosti prema nastavnom i nenastavnom osoblju, studentima, osnivačima, vladinom i nevladinu sektoru, lokalnoj zajednici, gospodarstvu i javnosti.
Jedan od vaših prioriteta bila je i financijska stabilnost Sveučilišta?
- Financijska stabilnost postavljena je kao jedan od triju najvažnijih prioriteta SUM-a. I ova obveza proizlazi izravno iz naših akreditacija. Danas ne možemo reći da je Sveučilište u Mostaru financijski stabilno jer dijeli brojne probleme financiranja s drugim javnim sveučilištima i univerzitetima u BiH i okruženju. No, u odnosu na prethodnu godinu, možemo sa sigurnošću reći da je Sveučilište financijski znatno stabilnije.
Odakle su stigla nova sredstva za razvoj Sveučilišta?
- Razlog takvom stanju su financijska sredstva naših osnivača, a dominantno Vlade HNŽ-a. Posebno želim istaknuti važnost potpore Vlade RH koja je u protekloj godini pomogla Sveučilište.
Što činite na kvaliteti nastave i nastavnih procesa?
- U novoj strategiji obrazovanje je definirano kao prvo i najvažnije strateško područje. Nastavili smo s aktivnostima na izmjeni postojećih te izradi novih nastavnih planova i programa što će doprinijeti jačanju visokog školstva kvalitetnim obrazovnim sadržajima. U ovoj godini održana je prva tematska sjednica Senata koja je bila posvećena nastavi i nastavnom procesu. Raspravom smo ušli u dubinsku reformu obrazovanja i nastave.
Jeste li pokrenuli neke nove studije na Sveučilištu?
- U ovoj godini Senat je, na prijedlog znanstveno nastavnih/umjetničkih vijeća, donio odluku za 10 novih sveučilišnih preddiplomski i diplomskih studijskih programa i smjerova: javna uprava, studij medicine na engleskom jeziku, fitomedicina, zootehnika, vinogradarstvo i vinarstvo, grafički dizajn, grafika, kiparstvo, slikarstvo i Studij likovne umjetnosti.
Naglašavali ste do sad u izjavama i internacionalizaciju Sveučilišta kao jedan od strateških prioriteta?
- Intenzivno radimo na kreiranju poticajnog okruženja za međunarodne istraživačke aktivnosti, ali i globalnu sveučilišnu prepoznatljivost i u svezi s tim potpisano je 45 različitih pravnih oblika međusveučilišne suradnje, od toga 20 u protekloj godini sa sveučilištima iz Austrije, Njemačke, Španjolske, Italije, Rusije, Rumunjske, Poljske, Albanije, Češke, Slovenije, Slovačke, Portugala, Francuske, Crne Gore, Srbije, Makedonije i Hrvatske. Važno je istaknuti da je potpisivanje još 10 sporazuma u tijeku.
Kakva je mobilnost studenata i nastavnika?
- Jačanje mobilnosti studenata i osoblja, posebno dolazne mobilnosti, bila nam je i ostala jedna od osnovnih zadaća. Prema podacima od 1. listopada 2015. do 30. studenog 2018., dakle, u tri godine, ostvarili smo 187 mobilnosti studenata i 241 mobilnost nastavnog i nenastavnog osoblja. Ono što nas posebno raduje je povećanje dolaznih mobilnosti. Svakako su za to zaslužne i naše ustrojbene jedinice koje, kroz uvođenje kolegija na stranom jeziku, omogućavaju i olakšavaju ovaj proces.
Uključeni ste u združene doktorske studije u Austriji?
- Danas smo ponosni na dva zajednička doktorska studija u Austriji u kojem sudjelujemo kao partner jer smo dobili akreditaciju austrijske agencije. Provodimo zajednički diplomski studij politologije sa Sveučilištem Matej Bel iz Banske Bistrice u Slovačkoj.
Često ste u kontaktima s veleposlanstvima drugih zemalja?
- Kontinuirana suradnja s veleposlanstvima, njihova pomoć u povezivanju našeg Sveučilišta s visokoobrazovnim institucijama iz njihovih matičnih zemalja je od velika značaja. Primjerice, suradnja veleposlanstva Francuske i Sveučilišta, koja je počela uvođenjem kolegija iz francuskog jezika na Filozofskom fakultetu, rezultirala je podnošenjem zahtjeva za članstvom u Međunarodnoj sveučilišnoj agenciji za frankofoniju. Uz pomoć ruskog veleposlanstva otvoren je “ruski kabinet”. Danas na SUM-u, osim engleskog, njemačkog, talijanskog, možete učiti i ruski, kineski, francuski, španjolski, naravno, i latinski te hrvatski jezik.
Jedno od težišta razvoja i promjena su informacijske tehnologije. Najavili ste snažan razvoj na tom području?
- Suvremeni tehnološki razvoj također zahtijeva brzu prilagodbu obrazovnog sustava. U današnje vrijeme gotovo je nemoguće zamisliti modernu nastavu bez upotrebe digitalnih alata, aplikacija i digitalne tehnologije. Digitalizacija obrazovanja nije opcija, to je naša misija. U ovom području napravit ćemo zaokret. Svakom nastavniku već smo omogućili da može napraviti vlastiti online kolegij. Imamo mogućnosti, znanje i radit ćemo na kapacitetima da postanemo IT središte u BiH. Dizajnirali smo i novi prostor te gradimo zgradu koja će biti srce našeg SUMITA, Sveučilišnog IT Centra.
Surađujete s nadležnim županijskim ministarstvima po pitanju IT-a?
- U stalnom smo dijalogu i osmišljavamo zajednički IT razvoj. SUM želi postati lider digitalizacije cijele vertikale obrazovanja i to ćemo pokazati projektom “e-škole” koje će SUMIT voditi. Digitalizirat ćemo nastavni proces ne samo Sveučilišta, nego i svih škola u BiH gdje je nastavni plan i program na hrvatskom jeziku. Imamo jasnu viziju i SUMIT će postati srce razvoja ovog dijela BiH.
Primjetni su radovi u kampusu. Što je s infrastrukturom Sveučilišta?
- Kao što smo naveli u svojim prioritetima, Sveučilište je u stalnim aktivnostima planiranja i izgradnje infrastrukture. Rade se planovi proširenja nastavnih i istraživačkih projekata na Medicinskom fakultetu, FZS-u, Ekonomskom fakultetu, FPMOZ-u, Likovnoj akademiji, Medijskom centru. Ponosni smo na postavljanje kamena temeljca za izgradnju Farmaceutskog fakulteta. Svjedoci smo rekonstrukcije prve faze kampusa i brojnih manjih infrastrukturnih radova.
Dislocirani centri Sveučilišta su u središnjoj Bosni i Posavini?
- SUM ima trajnu zadaću skrbiti o svim prostorima u BiH gdje su dominantno nastanjeni Hrvati i drugi narodi i građani. U tu svrhu Senat je donio odluke o utemeljenju Sveučilišnog centara u središnjoj Bosni i u Posavini. Ovom odlukom iskazali smo trajnu privrženost i razvijanje studijskih programa koji su od interesa za središnju Bosnu i Posavinu.
Što ste učinili na planu unutarnje organizacije i jačanja unutarnjih kapaciteta?
- Prvu godinu mandata menadžmenta SUM-a iskoristili smo za novu unutarnju organizaciju u svrhu jačanja kapaciteta i ispunjavanje strateških ciljeva. U tu svrhu utemeljili smo sveučilišne centre za IT, centre za projekte, poduzetništvo, cjeloživotno obrazovanje te Medijski sveučilišni centar. Specifična pitanja razmatrali smo na sveučilišnim klauzurama. U ovoj godini održali smo tri, posvećene organizaciji, obrazovanju.
Prvi put ste organizirali Sveučilišni gospodarski forum?
- Gospodarstvo nam je prirodni saveznik. S njime se želimo mijenjati i jačati. Mijenjati studijske programe i dizajnirati nove. Zbog toga smo organizirali Prvi sveučilišni gospodarski forum, a već su počele pripreme i za drugi koji će se održati u okviru Mostarskog sajma iduće godine.
Donijeli ste odluku o utemeljenju nakladničke kuće?
- Senat je utemeljio i nakladničku kuću - PRESSUM. Od nove godine sva izdanja, knjige i udžbenici tiskat će se pod zajedničkim nazivnikom naše izdavačke kuće. Započeli smo pripreme za početak rada digitalne tiskare koja će pomoći jačanju izdavačkih kapaciteta.•
