Tek 20 posto trinaestogodišnjaka u Bosni i Hercegovini jede pet obroka dnevno, a povrće je na dnevnom meniju svakom drugom učeniku sedmog razreda. Dr. sc. Dijana Mayer, dr. med., uime Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo na nedavno održanom Croatian Obesity Forumu, organiziranom u povodu Svjetskog dana debljine, iznijela je zanimljivo istraživanje provedeno kroz projekt Healthy Kids u Bosni i Hercegovini, Republici Hrvatskoj i Srbiji, piše Večernji list BiH.
Aktivnosti djece
U istraživanju, koje je od 2016. pratilo trinaestogodišnjake iz spomenutih triju zemalja, svake godine sudjeluje po 7000 djece iz RH i Srbije te oko 2000 djece iz BiH. U predavanju “Stavovi i znanja o prehrani i tjelesnoj aktivnosti u zemljama regije” Mayer je upozorila na negativne trendove te činjenicu da djeca nemaju dobre prehrambene navike, premalo vremena provode u aktivnostima, a previše pred ekranima i mobitelima. Istraživanje je pokazalo kako 74 posto djece u Republici Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini redovito doručkuje.
U Srbiji je taj postotak nešto viši te iznosi 78,5 posto. Preporučenih pet obroka dnevno konzumira tek 35 posto trinaestogodišnjaka u RH, 20 posto u BiH te 25 posto u Srbiji. Porazan je podatak da se taj trend s godinama smanjuje, odnosno ankete pokazuju kako je 2016. veći broj djece imao naviku pravilnog konzumiranja obroka u odnosu na 2020. godinu. Istraživanje je pokazalo i kako deset posto djece koja su sudjelovala u ovom projektu uopće ne jede u obrocima, odnosno nemaju definirane obroke, nego jedu tijekom cijelog dana. Ankete su pokazale i kako, osim toga što nedovoljno konzumiraju voće i povrće, djeca ovog uzrasta prečesto posežu za slatkišima i gaziranim napicima. Kako je dr. Mayer navela u svom predavanju, znanje o optimalnoj dnevnoj razini tjelesne aktivnosti posjeduje 44 posto učenika u Hrvatskoj, 56 posto u BiH i 87,7 posto u Srbiji.
Riječ je o jednakoj razini znanja među djevojčicama i dječacima. Ipak, unatoč velikoj razini educiranosti o tome koliko bi trebali biti aktivni, svakodnevno tjelesno vježbanje u trajanju od 1 sata prakticira manje od 40 posto učenika, i to u Hrvatskoj 20 posto, BiH 22 posto te Srbiji 37 posto. Zanimljivo je naglasiti kako je veći broj učenika koji su tjelesno aktivni među dječacima. Porazni su podaci koji govore kako tjelesna aktivnost ima tendenciju pada u posljednjih nekoliko godina.
Koliko djece ide na dijete
S druge strane, uzlazni trend bilježi se u vremenu koje djeca provode pred TV ekranima, računalima, mobitelima. Godine 2016. u RH više od preporučenog vremena pred ekranima je provodilo 35 posto djece. Međutim, prošle godine taj broj iznosi 62 posto, u BiH je u navedenom razdoblju zabilježen rast s 40 posto na 62 posto, a u Srbiji s 27 posto na 35 posto. - Više od 2 sata pred ekranima provede između 27 i 62 posto djece - navodi dr. Mayer dodajući kako su preporuke da dijete te dobi bude maksimalno dva sata dnevno pred svim ekranima, uključujući i TV. Istraživanje predstavljeno u ovom predavanju pokazuje i kako o svojoj težini u BiH stalno razmišlja 34 posto djece, u RH 32 posto i u Srbiji 46 posto. Da su debeli i da trebaju smršaviti, smatra 22 posto učenika u BiH, 27 u Hrvatskoj i 19 u Srbiji. Čak 10 posto djece u BiH i Hrvatskoj ide na neku vrstu dijete dok u Srbiji, barem prema ovom istraživanju, to čini svako drugo dijete.•
