Proizvođači mlijeka proživljavaju najteže dane u posljednjem desetljeću. Dok se na sastancima udruga u Gradiški i Sarajevu gomilaju dramatična upozorenja o niskim otkupnim cijenama, enormnim troškovima i nekontroliranom uvozu, s terena stižu srceparajuće priče onih koji su prisiljeni staviti ključ u bravu. Slučajevi iz Gradiške, Zenice i Dervente jasno ilustriraju ekonomski mehanizam koji slama poljoprivrednike.
U selu Cimiroti u Gradiški, trojica braće – Zoran, Njegoš i Dimitrije Šinik – stavili su točku na 18 godina rada. Od 2008. godine grade farmu “Šinik”, koja je do nedavno imala 100 grla stoke. Nepovoljna situacija na tržištu mlijeka, ograničenja otkupnih količina, niski poticaji u Republici Srpskoj, čija isplata dodatno kasni, ali i loša godina u proizvodnji stočne hrane, doveli su ih pred zid. Kažu da jednostavno nije bilo drugog izlaza – bili su prisiljeni prodati svoju stoku, piše Buka.
Sliku potpune ekonomske nelogičnosti nedavno je zaokružio Mladen Jošić iz Dervente. Njegov prerađivač preko noći je smanjio otkup s 460 na samo 256 litara. Izlijevanje od 200 litara viška dnevno postalo je neodrživo i bilo je uvod u prodaju 31 grla. Mladen i njegova supruga sada odlaze na sezonski rad u inozemstvo, dok njihove tri kćeri i majka ostaju na farmi.
Gotovo identičan scenarij dogodio se na farmi Nermina Čolomana u blizini Zenice, gdje je višedesetljetni obiteljski posao s 40 mliječnih krava ugašen zbog blokade obrtnih sredstava uzrokovane dvomjesečnim kašnjenjem plaćanja i naglim porastom troškova.
Sirovine skupe, otkupna cijena pala
Tri slučaja zatvaranja farmi o kojima su mediji izvještavali samo su ilustracija šireg poremećaja o kojem se raspravljalo na sjednici Upravnog odbora Udruge poljoprivrednih proizvođača - mljekara Republike Srpske u Gradišci. Podaci s terena pokazuju da su to samo vidljivi primjeri, dok stvarni broj malih proizvođača koji su tiho izašli iz sektora još uvijek nije zabilježen. Kako je napomenuto na sjednici, iako se očekivalo olakšanje krajem ljeta, neke mljekare su dodatno snizile cijene, pa veliki broj malih proizvođača sada posluje po ponižavajućoj cijeni od 0,60 KM po litri.
Poljoprivrednici upozoravaju da inputi - od goriva, gnojiva i sjemena do rezervnih dijelova - nikada nisu bili skuplji. „Nije bilo odgovora na zahtjev za uvođenje zaštitnih mjera, poslan zajedno s još tri bh. udruge. Osim toga, očekuje se da će sa stabilizacijom vremenskih uvjeta (izlaskom iz razdoblja toplinskog stresa) doći do povećanja proizvodnje mlijeka kod naših goveda, te postoji opravdan strah od ponavljanja scenarija iz jeseni 2025. i tzv. „viška“ mlijeka među domaćim prerađivačima, u uvjetima nekontroliranog uvoza“, rečeno je na sastanku.
Situacija nije ništa bolja ni u Federaciji BiH, gdje Federalni poljoprivrednici upozoravaju na masovno zatvaranje obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava pod pritiskom suše i niza niskih otkupnih cijena u rasponu od 55 do 80 feninga.
Predsjednik Udruge Nedžad Bićo zatražio je hitnu intervenciju Vijeća ministara BiH kroz smanjenje uvoza sirovog mlijeka i ulaganje u domaće prerađivačke kapacitete. "Izvozimo sirovo mlijeko, a uvozimo skupe sireve od istog mlijeka. Ako se ne poduzmu konkretne mjere zaštite domaće proizvodnje, poljoprivrednici su spremni blokirati granice", rekao je Bićo, najavljujući moguće blokade granica ako se ne poduzmu konkretne mjere zaštite domaće proizvodnje.
Zahtjevi proizvođača: Regresivni dizel po grlu i zaštita tržišta
Kako bi zaustavili potpuni kolaps stočarstva, udruge mljekara iz oba entiteta dogovorile su niz ključnih zahtjeva prema entitetskim i državnim institucijama. Od svih mljekara koje posluju u Republici Srpskoj traži se hitno povećanje otkupnih cijena, s posebnim apelom za zaštitu malih i mladih poljoprivrednika. Nadležnom ministarstvu u Republici Srpskoj upućen je zahtjev da se poticaj za regresirani dizel u budućnosti dodjeljuje po muznom grlu, po uzoru na europsku praksu, koja omogućuje i preciznu evidenciju stada, te je zatraženo hitno formiranje radnog tijela za izradu Uredbe o poticajima za 2026. godinu, u kojoj bi izravno sudjelovali poljoprivrednici. Osim toga, pozvani su nadležni organi za vanjsku trgovinu BiH da konačno odgovore na višemjesečne apele i uvedu zaštitne mjere na uvoz kako bi se domaće tržište spasilo od nekontrolirane konkurencije.
Jedina pozitivna točka na sjednici u Gradišci bilo je donošenje Uredbe o označavanju proizvoda od palminog ulja, koja je već počela pokazivati rezultate na policama supermarketa gdje je sve više pravih mliječnih proizvoda.
Ali za ljude poput Mladena, Nermina i braće Šinik to ne znači puno. Dok sustav ne pronađe rješenje, domaće štale ostaju prazne, a kruh se traži u inozemstvu.
Otvori KEKS Pay
