Filmska pljačka koja je u nedjelju zatvorila vrata Louvrea za otprilike 30 000 očekivanih posjetitelja, izvedena je s nevjerojatnom preciznošću i drskošću. U operaciji koja je trajala svega sedam minuta, grupa lopova iskoristila je građevinske radove na pročelju zgrade okrenutom prema Seini. Koristeći teretno dizalo i košaru za podizanje, došli su do prozora slavne Galerije Apolon.
Ušavši unutra, razbili su sigurnosne vitrine i pobjegli s devet komada neprocjenjivog nakita iz kolekcije Napoleona i carice Eugenie. Francuski ministar unutarnjih poslova Laurent Nuñez potvrdio je da su dragulji neprocjenjive vrijednosti te da je očito riječ o timu koji je proveo temeljito izviđanje. Izgleda da najpoznatiji dragulj zbirke, čuveni "Régent", dijamant težak više od 140 karata nije ukraden, ali zato je jedan od ukradenih dragulja, za koji se vjeruje da je kruna carice Eugénie, kasnije pronađen oštećen izvan muzeja.
Ovo nipošto nije prvi put da se Louvre našao na meti kradljivaca. No, nijedna pljačka u povijesti nije odjeknula tako snažno kao nestanak najpoznatijeg osmijeha na svijetu. Ujutro 22. kolovoza 1911. godine, slikar Louis Béroud ušao je u Salon Carré kako bi naslikao svoju verziju Mona Lise, no umjesto slike zatekao je samo četiri željezna klina na praznom zidu. Krađa je izazvala globalni šok i sramotu za Francusku. Policija je pokrenula masovnu istragu, zatvorivši muzej na tjedan dana i ispitujući sve zaposlenike. Među osumnjičenima su se našla i velika imena poput pjesnika Guillaumea Apollinairea i slikara Pabla Picassa, koji su nakratko bili uhićeni. Kradljivac je, međutim, bio daleko od umjetničkog genija. Vincenzo Peruggia, talijanski majstor i bivši zaposlenik Louvrea, jednostavno se dan ranije sakrio u ormar za metle, a ujutro, odjeven u bijelu kutu koju su nosili radnici, skinuo je sliku sa zida, sakrio je ispod kaputa i išetao van. Njegov motiv bio je, kako je tvrdio, patriotski, jer vjerovao je da remek-djelo Leonarda da Vincija pripada Italiji i da ga je Napoleon ukrao.
Mona Lisa je nestala na više od dvije godine, a za to vrijeme njezina je slava narasla do mitskih razmjera. Novine su nudile ogromne nagrade za bilo kakvu informaciju, a javnost je bila opsjednuta misterijem. Peruggia je sliku čuvao u svom pariškom stanu, skrivenu u dvostrukom dnu drvenog sanduka. Njegov san o slavi i bogatstvu rasplinuo se 1913. godine kada je pokušao prodati sliku trgovcu umjetninama u Firenci. Trgovac je, prepoznavši remek-djelo, obavijestio direktora galerije Uffizi i policiju. Peruggia je uhićen, a njegov "patriotski čin" donio mu je tek blagu kaznu od sedam mjeseci zatvora. Prije povratka u Louvre, Mona Lisa je bila izložena diljem Italije, gdje su je deseci tisuća ljudi dočekali kao nacionalnu heroinu. Ironično, upravo je ova spektakularna krađa pretvorila sliku u globalnu ikonu kakva je danas.
Dvadeseto stoljeće donijelo je nove prijetnje, od nacističke pljačke tijekom Drugog svjetskog rata, kada je vizionarski ravnatelj Jacques Jaujard uspio organizirati tajnu evakuaciju tisuća djela, do profesionalno izvedenih krađa koje i danas ostaju misterij. Godine 1971. ukradena je slika "Val" Gustavea Courbeta, djelo koje, za razliku od Mona Lise, nikada nije pronađeno. Vjeruje se da je završilo u rukama privatnog kolekcionara, skriveno od očiju javnosti. Slična sudbina zadesila je i sliku mrtve prirode Jean-Baptiste-Siméona Chardina, koja je nestala pod nerazjašnjenim okolnostima, kao i pejzaž Jean-Baptiste-Camillea Corota, koji je 1988. izrezan iz okvira usred radnog vremena muzeja. Pretpostavlja se da su navedene slike prodane na crnom tržištu umjetnina.
Osamdesete godine prošlog stoljeća bile su prekretnica za sigurnost Louvrea. Godine 1983. banda lopova pokušala je ukrasti monumentalno djelo Eugène Delacroixa, "Sloboda vodi narod", no spriječeni su prije nego što su uspjeli pobjeći. Iste godine, dva komada renesansnog oklopa, donacija obitelji Rothschild, nestala su preko noći. Oklop je, usput budi rečeno, gotovo četrdeset godina kasnije, 2021. godine, čudom pronađen i vraćen zahvaljujući stručnjaku koji ga je identificirao u Bordeauxu. No, bili su to okidači koji su potaknuli muzej na uvođenje naprednih sustava nadzora i strogih sigurnosnih protokola.
Otvori KEKS Pay
