Dvadeset i dvije zemlje EU, zajedno s Norveškom, pod okriljem programa EU4Health uspostavljaju jedinstveni sustav nadzora prekograničnih patogena. Inicijativa je odgovor na činjenicu da više od 60 posto novih zaraznih bolesti potječe od životinja. Cijeli projekt, financiran bespovratnim sredstvima, temelji se na pristupu “Jedno zdravlje” (One Health), koji prepoznaje neraskidivu povezanost zdravlja ljudi, životinja i okoliša. Pandemija COVID-19 poslužila je kao bolan podsjetnik na posljedice zanemarivanja te veze, istaknuvši potrebu za promjenom od izoliranih inicijativa prema usklađenim i suradničkim praksama. Faktori poput klimatskih promjena i urbanizacije stvaraju nove prilike za širenje bolesti, zbog čega je suradnja veterinara, liječnika i ekologa postala nužnost za učinkovitu prevenciju.
Razumijevanje zdravstvenih rizika
Iako projekt formalno završava u prosincu 2026., rezultati su već sada vidljivi. Zemlje sudionice značajno su poboljšale nadzor za prioritetne patogene poput ptičje gripe, virusa Zapadnog Nila i Q-groznice. Kroz više od 400 inicijativa za jačanje kapaciteta, uključujući obuke i razvoj novih protokola, ojačani su sustavi ranog upozoravanja. Ključan uspjeh je uspostava dijeljenja podataka s Europskom agencijom za sigurnost hrane (EFSA). To je omogućilo dostupnost rezultata svim članicama, čime se olakšava analiza na razini EU, identifikacija opasnih trendova i bolje razumijevanje zdravstvenih rizika.
Primjer iz prakse je projekt OH4Surveillance, koji okuplja jedanaest zemalja kroz sedam radnih skupina. U Luksemburgu tim dr. Judith Hübschen s Instituta za zdravlje (LIH) uzorkuje krpelje kako bi provjerio prisutnost virusa krpeljnog encefalitisa (TBE) i uzročnika lajmske bolesti. “Virus TBE još nije zabilježen kod krpelja u Luksemburgu, no njegova se geografska rasprostranjenost širi. Cilj nam je pružiti ažurirane podatke kako bismo bolje savjetovali vlasti”, objašnjava dr. Hübschen. Istovremeno se provodi nadzor virusa Zapadnog Nila i influence u rizičnim životinjskim vrstama, ključno za rano upozoravanje.
Ovaj sveobuhvatni pristup cilja na dugoročnu održivost, transformirajući način na koji se Europa nosi s prijetnjama. Poboljšanje javnog zdravlja ranim otkrivanjem zoonotskih patogena u životinjama i okolišu temelj je strategije. Sprječavanje prelijevanja bolesti, umjesto reagiranja na epidemije, nije samo učinkovitije, već i isplativije. Prema procjenama Svjetske banke, ulaganje u prevenciju vođenu ovim principima skromna je investicija u usporedbi s golemim troškovima koje pandemije uzrokuju. Time EU štiti zdravlje građana i jača ekonomsku i društvenu stabilnost.
Otvori KEKS Pay
