Gotovo svaka sedma smrt u Bosni i Hercegovini prouzročena je zagađenim zrakom, izjavio je predsjednik Udruženja Eko akcija Anes Podić u razgovoru za Fenu.
Ističe da se procjene broja umrlih u BiH od posljedica bolesti koje je prouzročio zagađeni zrak kreće od 3.300 osoba, koliko je navedeno u studiji Svjetske banke (Air Quality Management in Bosnia and Herzegovina, World Bank, 2019), pa do 5.400, koliko je procijenjeno u studiji Europske agencije za zaštitu okoliša (Air quality in Europe - 2019 report, European Environment Agency).
Podić je naglasio da su procjene urađene na osnovu oskudnih podataka o kvaliteti zraka za 2016. godinu koje su objedinili entitetski hidrometeorološki zavodi.
- Prema podacima Agencije za statistiku BiH za 2016. godinu navodi se da je u BiH umrlo 37.070 ljudi, što znači da je svaka sedma osoba umrla od posljedica zagađenja zraka - pojasnio je Podić.
Kazao je kako su mjerenja s novih stanica postavljenih u manjim gradskim sredinama poput Ilijaša i Visokog pokazala da je zrak izuzetno loše kvalitete i u manjim gradovima, što sasvim sigurno utječe na značajan porast broja žrtava zagađenog zraka u BiH u budućim procjenama međunarodnih agencija.
- Kao direktna posljedica višedesetljetskog zanemarivanja problema okoliša, sustav zaštite okoliša u Bosni i Hercegovini praktično ne postoji, što se najbolje odražava u sve lošijem kvalitetu zraka koji dišemo - poručio je Podić.
Pored nekoliko krupnih industrijskih zagađivača zraka, dodao je Podić, emisije iz malih, potpuno nereguliranih gospodarskih pogona poput pilana, kao i emisija iz prometa, značajan izvor zagađenja predstavljaju i mala kućna ložišta.
Naglasio je kako devet od deset bh. domaćinstava domove grije na čvrsta goriva, drvo i uglenj te kako prema smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije za kvalitetu zraka u zatvorenim prostorijama, ugljen se zbog visoke toksičnosti ne bi ni smio koristiti za zagrijavanje domaćinstava.
- Očito je od vitalnog značaja iskoristiti sve raspoložive opcije za prestanak korištenja ugljena za grijanje domaćinstava. No, imajući u vidu da je u pitanju prvenstveno socijalno-ekonomski problem koji ugrožava upravo najsiromašnije, one kojima uslijed loženja uglja zdravlje biva trajno narušeno, intervencija u smjeru stroge primjene zabrane ugljena morala bi početi zbrinjavanjem siromašnih obitelji i osiguravanjem dostupnih alternativnih načina grijanja - predložio je Podić.
Istaknuo je da su peći na drva koje se koriste u BiH niske efikasnosti i visokih emisija zagađujućih tvari.
- Kada se u njima sagorijeva neosušeno drvo, emisije zagađujućih tvari mogu biti i do deset puta više nego kod suvremenih, visoko efikasnih peći - naglasio je Podić te dodao kako loženje čvrstih goriva u lošim pećima može izazvati znatno zagađenje zraka i u zatvorenim prostorima.
Podić kaže kako je u velikom broju zemalja prihvaćeno da dim nastao loženjem drveta za zagrijavanje domaćinstava predstavlja ozbiljan uzrok zagađenja zraka i zdravstvenih problema kod stanovništva.
- U skladu s tim su te zemlje usvojile propise i standarde koji regulišu emisije iz kućnih ložišta. Budući da u BiH vlasti još gotovo potpuno zanemaruju problem zagađenog zraka, ne čudi da u BiH nema propisa i standarda koji reguliraju emisije iz uređaja za loženje drveta u domaćinstvima - kazao je Podić.
Zdravlju i općoj kvaliteti života stanovništva BiH, smatra on, uveliko bi doprinijelo uvođenje propisa i standarda za ograničenje emisija peći na drvo, kao i primjena subvencioniranih programa zamjene tih peći. Od toga bi, kazao je, naročitu korist imale najsiromašnije društvene grupe, koje su najviše izložene štetnom utjecaju zagađenja te i inače ugrožene visokom cijenom ogrjeva.
Smatra da nadležne institucije često tvrde da će se problem zagađenog zraka riješiti razvojem gospodarstva i ‘svijesti stanovništva’.
- Tako prebacuju odgovornost na pojedince umjesto da tragaju za sustavnim rješenjima sustavnog problema, ali pri tome i zaobilaze vrlo očigledno alternativno rješenje: isključivo političku promjenu kursa u trošenju postojećih sredstava - poručio je Podić.
