Odvjetnica iz slučaja “šestorke” Nika Pinter u intervjuu za portal Pogled.ba rekla je kako su bivši dužnosnici Herceg Bosne i HVO-a bili osuđeni davno prije presude te kako brojni dokazi obrane uopće nisu uzeti u obzir. - I danas, kao i 29. studenoga 2017., presudu ne vidim utemeljenu na činjenicama, ne vidim je kao sudski utvrđenu istinu niti kao povijesni izvor. Zaključujem da je sudbina “šestorke” bila zapečaćena i prije početka procesa - rekla je Pinter u intervjuu za Pogled.ba. Ona je potvrdila kako je Akademija pravnih znanosti Hrvatske uradila studiju o mogućoj reviziji presude Prliću i ostalima, a naručitelj je Ministarstvo pravosuđa Hrvatske. Ipak, poručila je kako ne može otkriti njezin sadržaj. - Upoznata sam jedino da je studija dala osnove braniteljima za daljnje odluke. Odluka o podnošenju revizije isključivo je odluka branitelja i osuđenih osoba - istaknula je Pinter te dodala kako nije točno da su ostala još samo dva mjeseca za pokretanje revizije presude.

- Dva mjeseca ima na raspolaganju tužitelj, branitelji nemaju vremensko ograničenje - objasnila je Pinter. Na pitanje kako će se ova presuda odraziti na bh. Hrvate ako ostane u trenutačnom obliku, zagrebačka odvjetnica je poručila kako to izričito ovisi o hrvatskom narodu u BiH i njihovim čelnicima. - Presuda će imati utjecaj kakav dopuste bh. Hrvati. Hoće li nemoćno slijegati ramenima ili će na neistine odgovarati činjenicama sadržanim u dokumentima strana u sukobu, dokumentima međunarodnih

pregovarača i zajednice, riječima preživjelih svjedoka? Volim koristiti izreku “Činjenice su tvrdoglave” i činjenice treba iznositi i njima odgovarati na netočne tvrdnje. Netočne tvrdnje ne bi smjele ostati bez bh. Hrvata. Presuda je konačna za “šestorku”, ali nije za Hrvate Bosne i Hercegovine - zaključila je Pinter. Haaška presuda Prliću i ostalima dodatno je opteretila odnose naroda u BiH, osobito Bošnjaka i Hrvata. Bošnjački čelnici ovu presudu koriste kako bi cijeli hrvatski narod označili kao zločince i udruženi zločinački pothvat. Takve konstatacije su osobito česte u vrijeme predizborne kampanje te dodatno i nepotrebno radikaliziraju stanje u BiH. •

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura