Brutalno ubojstvo Arlinde Zekaj u selu Vitomirica pokraj Peći izazvalo je val ogorčenja i prosvjeda diljem Kosova te otvorilo pitanja o odgovornosti policije, pravosuđa i državnih institucija koje, prema tvrdnjama aktivista i dijela javnosti, nisu reagirale na vrijeme unatoč brojnim upozorenjima žrtve.
Četrdesetdevetogodišnja Arlinda Zekaj godinama je prijavljivala prijetnje i nasilje unutar obitelji. Ona je 25. listopada ponovno svjedočila protiv svog supruga, koji je nakon toga uhićen. Istoga je dana od policije zatražila dodatnu zaštitu jer se bojala članova suprugove obitelji. Njezini zahtjevi nisu prihvaćeni, piše DW.
Policija ju je te večeri odvezla kući. Prema dostupnim informacijama, iz policijskog vozila izašla je u 20:58. Nekoliko minuta kasnije policija je zaprimila hitan poziv. Kada su se policajci vratili na mjesto događaja, pronašli su Arlindu Zekaj mrtvu u njezinoj spavaćoj sobi. Ubijena je sjekirom, a glavni osumnjičenik postao je njezin šogor Albert Silaj, koji je nakon zločina pobjegao. Uhićen je dva dana poslije u blizini Peći te se protiv njega vodi istraga zbog sumnje na ubojstvo.
Ovo je osmi zabilježeni femicid na Kosovu ove godine, a mnogi ga smatraju i najpotresnijim zbog činjenice da je žrtva neposredno prije smrti više puta upozoravala institucije da joj prijeti opasnost.
Tisuće ljudi na ulicama
Ubojstvo je izazvalo snažnu reakciju javnosti. Već dan nakon zločina skupina feminističkih aktivistica prosvjedovala je ispred zgrade kosovske vlade u Prištini. Crvenom bojom polile su ulaz u zgradu i razvile transparent s porukom: „Država je ubila Arlindu“.
Uslijedili su masovni prosvjedi u više gradova. Tisuće građana nosile su fotografije ubijenih žena, a među transparentima najčešće su se mogli vidjeti natpisi poput „Vlada ima krvi na rukama“.
Sudionici prosvjeda traže pokretanje postupaka protiv policijskih službenika i tužitelja koji su bili zaduženi za slučaj Arlinde Zekaj. Među zahtjevima su i ostavke ministra unutarnjih poslova Xhelala Svecle te ministrice vanjskih poslova i dijaspore Donike Gervalle, koja je ujedno zadužena za koordinaciju državnih politika u borbi protiv obiteljskog nasilja.
Iako su i Svecla i Gervalla odbacili pozive na ostavku, kosovski premijer Albin Kurti priznao je da su određene državne institucije zakazale u ovom slučaju.
Prijetnje koje nisu ozbiljno shvaćene
Slučaj Arlinde Zekaj posebno je uznemirio javnost jer je riječ o zločinu kojem su prethodila brojna upozorenja. Još tijekom prošle godine podnijela je prijavu protiv supruga zbog prijetnji. Sud u Peći izrekao je zaštitne mjere kojima je suprugu zabranjeno približavanje te joj dodijelio privremeno skrbništvo nad sinom i pravo korištenja obiteljske kuće.I nakon donošenja zaštitnih mjera više se puta obraćala policiji. Posebno je zabrinjavajuća prijava od 22. listopada, samo tri dana prije ubojstva. Tada je policiji prijavila da su članovi obitelji njezina supruga protiv njezine volje boravili u kući te da joj je Albert Silaj zaprijetio riječima: „Odlazi ili ću te ubiti.“
Unatoč toj prijavi i izravnoj prijetnji smrću, Silaj je do ubojstva imao status svjedoka u postupku protiv njezina supruga.
„To više nije neuspjeh sustava“
Prema službenim podacima , od 2010. godine na Kosovu je od ruku partnera ili članova obitelji ubijeno 55 žena. Velik broj slučajeva prethodno je bio prijavljen institucijama. Posljednjih godina kosovske vlasti pooštrile su zakone koji se odnose na nasilje nad ženama, uključujući mogućnost izricanja doživotnih zatvorskih kazni za najteža kaznena djela. No aktivistice upozoravaju da problem nije nužno u zakonima, nego u njihovoj provedbi.Odvjetnica Njomeza Zejnullahu u komentaru za portal Nacionale tvrdi da se više ne može govoriti o pojedinačnim institucionalnim propustima. „Nakon svakog ubojstva čujemo istu riječ: neuspjeh. Ne slažem se. Neuspjeh je kada se nešto dogodi jednom. Kada se slučajevi ponavljaju, kada su žrtve gotovo uvijek žene i kada je svaka od njih prethodno pokucala na vrata neke institucije, to više nije neuspjeh. To je kolaps države i društva prema samim ženama“, napisala je Zejnullahu.
Zahtjevi za kaznenom odgovornošću
Nakon ubojstva nekoliko visokopozicioniranih policijskih službenika iz Peći suspendirano je s dužnosti. Suspendiran je i tužitelj koji je bio uključen u ranije pritužbe Arlinde Zekaj.
No za organizatore prosvjeda takve mjere nisu dovoljne. Politologinja i feministička aktivistica Liridona Sijarina smatra da bi odgovornost trebala biti mnogo šira. „Svi oni koji su uključeni u lanac odgovornosti ne moraju biti samo smijenjeni zbog neispunjavanja službenih dužnosti, već i procesuirani“, kaže Sijarina za DW.
Prema njezinu mišljenju, odgovornost ne snose samo policijski službenici, tužitelji i suci nego i politički dužnosnici na lokalnoj i državnoj razini.Aktivistice također traže osnivanje posebne jedinice unutar Ministarstva unutarnjih poslova koja bi se isključivo bavila prevencijom femicida i zaštitom žena izloženih nasilju. Među njihovim zahtjevima nalazi se i donošenje zakona koji bi ženama žrtvama nasilja omogućio pristup socijalnim stanovima.
„Vjerujemo da će trenutačni institucionalni pristup samo produbiti nepovjerenje žena prema državi i dodatno eskalirati nasilje“, upozorava Sijarina.
Hoće li se nešto promijeniti?
Ubojstvo Arlinde Zekaj postalo je simbol šireg problema na Kosovu. Za mnoge građane ono predstavlja dokaz da formalni mehanizmi zaštite postoje, ali da često ne funkcioniraju kada su najpotrebniji.
Zbog toga se rasprava više ne vodi samo o pojedinačnom slučaju, nego o sposobnosti države da zaštiti žene koje prijavljuju nasilje i traže pomoć institucija. Upravo će odgovor na to pitanje odrediti hoće li smrt Arlinde Zekaj ostati još jedna tragična statistika ili trenutak koji će dovesti do ozbiljnih promjena, piše DW.
Otvori KEKS Pay
