Preko digitalnih i komunikacijskih kampanja i softverskih rješenja do 3D modela, vizualnih identiteta i trofeja za velike sportske događaje, tržište rada sve jasnije pokazuje da teorija više nije dovoljna. Poslodavci traže mlade stručnjake koji razumiju proces, znaju surađivati u timu, prepoznaju potrebe korisnika i sposobni su ideju pretvoriti u konkretno, izvedivo rješenje.
Na tom je principu izgrađen obrazovni pristup Sveučilišta Algebra Bernays. Studenti se već tijekom studija susreću sa zadacima koji nalikuju stvarnim profesionalnim izazovima, rade na projektima za poznate brendove i razvijaju kompetencije koje nisu važne samo za završetak studija, nego i za početak karijere. Među studijima koji posebno dobro pokazuju takav pristup izdvajaju se 3D dizajn, Digitalni marketing i Programsko inženjerstvo.
Dizajn koji trči za dobar cilj
Studij 3D dizajna namijenjen je studentima koji žele stvarati vizualne sadržaje za industrije u kojima se kreativnost, tehnologija i izvedba sve više isprepliću. Danas se 3D više ne veže samo uz animaciju ili videoigre, nego i uz oglašavanje, događanja, proizvodni dizajn, brendiranje, virtualne prostore i digitalne kampanje. Zato se studenti ne zadržavaju samo na učenju alata, već prolaze cijeli proces razvoja ideje: počevši s istraživanjem, izradom skica, zatim modeliranje i oblikovanje, sve do finalnog rješenja koje mora funkcionirati u stvarnom kontekstu.
Jedan od projekata koji najbolje pokazuje vrijednost takvog pristupa je izrada trofeja za Wings for Life World Run u Zadru. Studenti 3D dizajna i dizajna već petu godinu zaredom sudjeluju u osmišljavanju i izradi trofeja za ovu globalno poznatu humanitarnu utrku, koja okuplja gotovo deset tisuće sudionika s ciljem prikupljanja sredstava za istraživanja ozljeda leđne moždine.
U širem dizajnerskom okruženju Sveučilišta Algebra Bernays studenti su radili i na projektima poput vizualnih rješenja za GNK Dinamo Zagreb, uključujući koncept Plavko, te na međunarodnim kreativnim zadacima za City Center One u sklopu Erasmus+ Blended Intensive programa.
Kampanje već za vrijeme studija
Digitalni marketing je studij koji izravno odgovara na promjene u načinu na koji brendovi komuniciraju s tržištem. Danas je marketing puno više od kreativne, slatke poruke ili oglasa te uključuje podatke, analitiku, digitalne kanale, automatizaciju, razumijevanje ponašanja korisnika, razvoj sadržaja i sposobnost povezivanja komunikacije s konkretnim poslovnim rezultatima.
Strateški aspekt komunikacija studenti mogu učiti na studiju Komunikacijskog menadžmenta, na kojem je jedan od predavača i prorektor Sveučilišta Algebra Bernays za poslijediplomske studije i popularizaciju znanosti, prof. dr. sc. Božo Skoko: „Teorija osigurava nužne temelje, no praktična primjena zaokružuje proces učenja. Kroz zadatke koji simuliraju realne poslovne izazove i rad na stvarnim projektima studenti pretvaraju teorijsko znanje u konkretne vještine te razvijaju razumijevanje konteksta i odgovornosti komunikacijske industrije. Takav spoj teorije i kontinuirane prakse omogućuje im siguran prijelaz na tržište rada.“
Studenti Digitalnog marketinga i Komunikacijskog menadžmenta na Sveučilištu Algebra Bernays uče kroz projekte koji simuliraju stvarne poslovne situacije. Tijekom rada na konkretnim zadacima, suradnje s klijentima i iskustva u okruženjima poput agencije Digital Talents, studenti razvijaju sposobnost razmišljanja izvan pojedinačnog alata ili kanala. Uče kako povezati strategiju, kreativnost, podatke i izvedbu u cjelinu koja ima jasan cilj i mjerljiv rezultat.
Ovakav pristup potvrđuju i studentska i alumni iskustva. Primjer Eme Dugonjić, alumne Digitalnog marketinga koja danas radi kao specijalistica integriranog marketinga u Krašu, pokazuje koliko je važno da se teorija i praksa stalno nadopunjuju. Kroz studij i rad na stvarnim projektima studenti ne uče samo kako tehnički postaviti kampanju, nego kako razumjeti širu sliku, poslovne ciljeve i ulogu marketinga u razvoju brenda.
„Parni stroj digitalnog doba“
Studij Programskog inženjerstva odgovara na jedno od najvažnijih pitanja suvremenog tržišta rada: što znači biti programer u vremenu umjetne inteligencije? Iako se posljednjih mjeseci često govori o tome da će AI zamijeniti programere, sve više pokazatelja upućuje na suprotan zaključak. Umjetna inteligencija ne ukida potrebu za stručnjacima koji razumiju softver, nego mijenja način na koji se softver razvija, testira i primjenjuje.
Tu se otvara prostor za novu generaciju programskih inženjera. Strah da će umjetna inteligencija zamijeniti programere nije nov fenomen. Slične su se rasprave vodile i u vrijeme pojave parnih strojeva, kada se vjerovalo da će strojevi zamijeniti velik dio ljudskog rada, no otvorila se potražnja za novim znanjima, od proizvodnje i održavanja strojeva do rudarenja ugljena, organizacije tvornica, transporta i razvoja novih industrijskih procesa.
Sličan se obrazac danas može prepoznati i u razvoju umjetne inteligencije. Ako AI ubrzava pisanje koda i pojeftinjuje razvoj softverskih rješenja, to ne znači da će softvera biti manje. Naprotiv, znači da će ga trebati sve više. Zato se na studiju Programskog inženjerstva na Sveučilištu Algebra Bernays uz učenje programskih jezika, stavlja i velik naglasak na razvoj cjelovitog inženjerskog načina razmišljanja.
Studentima ovi studiji daju ono što je danas možda najvažnije: priliku da već tijekom studija pokažu što znaju, povežu se s industrijom i tržištem, izgrade konkretan portfolio i naprave prve profesionalne korake na projektima koji imaju stvarnu vrijednost.