U BiH i dijaspori izbori za Hrvatski sabor održavaju se dva dana, u subotu i nedjelju, kako bi se i na taj način smanjile gužve na biralištima. Domoljubna koalicija završava svoju kampanju, a nositelj njezine liste Božo Ljubić uvjeren je kako je rekao u intervju za Večernji list BiH u pobjedu i najavljuje zaokret Zagreba u odnosu prema BiH i bh. Hrvatima.
Zašto glasovati za Domoljubnu koaliciju i HDZ na izborima ovoga vikenda?
- Na to pitanje je vrlo lako odgovoriti. HDZ je jedini, od svog osnivanja 1989., hrvatski narod tretirao kao jedno narodno tijelo bez obzira na to živi li u Hrvatskoj, BiH ili dijaspori. To je dokazano i zajedničkim Domovinskim ratom u kojem je obranjena Republika Hrvatska, ali i većina hrvatskih područja u BiH, odnosno Bosna i Hercegovina kao država. Naime, upravo je pobjedonosna operacija "Oluja" stvorila uvjete za mirovni sporazum u Daytonu. Predsjednik Tuđman i vlade pod vodstvom HDZ-a su pokrenuli sve najvažnije projekte pomoći Hrvatima u BiH kao što su izgradnja kampusa Sveučilišta u Mostaru, izgradnja Hrvatske bolnice u Novoj Biloj, pomoć u izgradnji i funkcioniranju Sveučilišne bolnice u Mostaru, izgradnja bolnice u Orašju, pomoć kulturnim znanstvenim i crkvenim organizacijama itd. Konačno, HDZ je jedini u programu za ove izbore posebno poglavlje posvetio Hrvatima u Bosni i Hercegovini, u dijaspori i onima koji žive kao manjine u susjednim državama. Predstavnici svih nas su se našli i na listi HDZ-a i Domoljubne koalicije za 11. izbornu jedinicu. HDZ jedini obećava izjednačiti statusna prava pripadnika Hrvatske vojske i HVO-a. Sjetimo se kako je predsjednik Tuđman za vrijeme rata nazivao HV i HVO, nazivao ih je "hrvatske snage".
Znate li za navode kako postoje potajni dogovori o preferiranju određenih kandidata na listi Domoljubne koalicije, kao i određeno nezadovoljstvo vezano uz to?
- Znam i smatram da nije časno da pojedinci vode javnu osobnu promidžbu dok većina nas putuje Bosnom i Hercegovinom, od juga do sjevera, od istoka do zapada, i promovira program i listu HDZ-a i Domoljubne koalicije. Ipak vjerujem u mudrost naroda koji će znati prepoznati tko od kandidata svojim političkim iskustvom, intelektualnim kapacitetom i moralnim habitusom jamči da će najbolje zastupati interese Hrvata iz BiH i dijaspore.
Troje Hrvata na čelu liste Domoljubne koalicije za 11. izbornu jedinicu je iz BiH. Je li to poruka ili je rezultat odnosa HDZ-a iz RH i BiH?
- Mislim da je čitava kompozicija liste za 11. izbornu jedinicu poruka HDZ-a kako misli ozbiljno kad kaže da će skrbiti o interesima Hrvata izvan Hrvatske. Činjenica da je meni kao predsjedniku Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora ponuđeno predvoditi listu također je poruka Hrvatima iz BiH da HDZ stoji snažno iza politike legitimno izabranih predstavnika Hrvata u BiH. To je i poruka da se buduća Vlada pod vodstvom HDZ-a namjerava snažnije politički angažirati na ostvarenju potpune jednakopravnosti Hrvata s druga dva naroda u BiH.
Postoji li suštinska razlika između SDP-a i HDZ-a u pogledu odnosa prema dijaspori, ponajprije prema BiH?
- Nažalost, postoji razlika, iako bih ja volio da Hrvatska postigne potpuni konsenzus prema Hrvatima u BiH i dijaspori, bilo da je u pitanju vlast ili oporba, sličan onome koji je postojao kad je bilo u pitanju priključenje EU i NATO. Istina je, međutim, da je SDP i njegovi partneri s "ljevice" uvijek doživljavali Hrvate iz BiH i dijasporu kao političku konkurenciju i stoga su se grčevito borili da se sudjelovanje Hrvata izvan Hrvatske u glasovanju za Sabor i predsjednika RH ukine ili barem reducira na najmanju mjeru. To su velikim dijelom i uspjeli kada su HDZ-ovu većinu uvjetovali podrškom za promjene Ustava, nužnih za pristup Hrvatske EU, reduciranjem prava Hrvata izvan Hrvatske na ovu diskriminirajuću razinu.
Zar nije politički Zagreb okrenuo leđa SDP BiH i bošnjačkim 'građanskim' strankama koje provode projekt hegemonije nad bh. Hrvatima, a Milanović posjetio Mostar dan nakon naručenih nasilnih prosvjeda i paljevina prošle godine, čime su značajno doprinijeli razotkrivanju politike Sarajeva?
- Pošteno je priznati da su predsjednik Vlade Milanović i predsjednik države Josipović odbili legitimirati nelegitimne "hrvatske pripadnike" u bošnjački dominantnoj federalnoj Vladi "platforme". Međutim, izostao je snažniji politički angažman, kako izravni tako i kod saveznika u EU i NATO, da se konačno izmijene, prema Hrvatima, diskriminatorne odredbe Ustava i Izbornog zakona. Ono što ja najviše zamjeram hrvatskoj Vladi u prethodnom razdoblju je što je dopustila da kojekakve sarajevske agencije iz BiH nekontrolirano vršljaju po hrvatskim arhivama iz Domovinskog rata i prikupljaju građu za montirane političke procese prema hrvatskim braniteljima, dok s druge strane nije bilo recipročnog odgovora. Konačno, je li netko čuo u ovih skoro godinu dana pretkampanje i kampanje da je itko od predstavnika "kukuriku koalicije" spomenuo Hrvate iz BiH i dijaspore.
A kakav onda odnos očekujete od Zagreba u budućnosti prema BiH i njezinim Hrvatima?
- Od nove Vlade u Zagrebu očekujem da se snažnije politički angažira u podršci Hrvatima u BiH, da se ostvari puna konstitutivnost i očuva politički subjektivitet. Bez sudjelovanja Hrvata iz BiH i dijaspore, danas ne bi bilo slobodne i suverene Hrvatske u ovim granicama. Bez očuvanja političkog subjektiviteta Hrvata u BiH, nema jamstva ni za dugoročnu stabilnost ni suverenitet Hrvatske. Od buduće vlasti u Zagrebu, vjerujem predvođene HDZ-om, očekujem da vlastitim sredstvima, ali i korištenjem EU fondova, posebice onih iz domene prekogranične suradnje, pomogne produktivno zapošljavanje i Hrvata u BiH te na taj način ih motivira da ostanu na svojim ognjištima. Od buduće Vlade u Zagrebu očekujem da nastavi i intenzivira pomoć obrazovnim, znanstvenim i zdravstvenim ustanovama Hrvata u BiH kao preduvjeta za ukupan društveni razvoj.
S velikim optimizmom dio političara govori o ustavnim promjenama u BiH, promjeni Izbornog zakona. Kakva su vaša očekivanja?
- Na tome se radi u institucijama BiH, ali i u okviru Hrvatskog narodnog sabora BiH. Smatram da je kreirano povoljno političko okruženje unutar BiH, ali i međunarodne zajednice, da konačno učinimo ove nužne institucionalne promjene koje bi popravile i hrvatsku poziciju, ali i kreirale veće međusobno povjerenje u BiH. Važnu ulogu u stvaranju ovih uvjeta je odigralo hrvatsko strateško političko zajedništvo ostvareno u okviru institucija Hrvatskog narodnog sabora. Zbog svoje konstruktivne uloge, HNS je doživio uvažavanje i kod domaćih, ali i međunarodnih partnera.
HNS BiH je predložio održavanje međunarodne konferencije za BiH. Je li realno za jedan stol ponovno dovesti iste aktere ili će se morati iznutra mijenjati odnosi?
- Da, to je zapisano u Deklaraciji HNS-a, međutim, i u Deklaraciji smo napisali da bi bilo najbolje kad bi legitimni predstavnici triju naroda u BiH mogli postići taj ustavni dogovor. Nadam se da ćemo upravo mi u Mostaru, u organizaciji Instituta za društvenopolitička istraživanja i pod visokim pokroviteljstvom predsjedatelja Predsjedništva BiH Dragana Čovića, 13. studenoga okupiti političke lidere sva tri konstitutivna naroda koji iza sebe nose najmanje dvije trećine izbornog legitimiteta sva tri naroda i građana BiH kako bismo u otvorenom razgovoru mapirali politička stajališta radi postizanja strateškog političkog konsenzusa o BiH.
Možete li u Zagrebu, ako budete izabrani, svojim lobiranjem privući pozornost vlasti te utjecajnih američkih i europskih administracija na potrebu promjene Daytonskog sporazuma?
- Smatram da, s obzirom na političko iskustvo i, ako nije neskromno reći, određeni politički renome, mogu doprinijeti upoznavanju hrvatske javnosti, a preko Hrvatskog sabora i šire europske s bitnim problemima, ali i rješenjima koja BiH mogu učiniti politički stabilnom i samoodrživom državom. Ona to može postati samo uz istinski dogovor legitimnih predstavnika triju naroda i korjenitu institucionalnu reformu, što podrazumijeva i promjenu Ustava. Pa, kada mi je predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko prije nekoliko mjeseci ponudio da prihvatim ovu kandidaturu, obrazložio je to potrebom da hrvatska javnost treba jasan i autentičan glas Hrvata iz BiH. Tom prilikom me je uvjerio kako misli iskreno i ozbiljno i da Bosnu i Hercegovinu i očuvanje narodnog političkog subjektiviteta Hrvata u BiH vidi i kao strateški hrvatski državni i nacionalni interes.
Kako riješiti probleme s glasovanjem Hrvata izvan Hrvatske?
- Izjednačiti prava svih hrvatskih državljana. S obzirom na specifičnu poziciju Hrvata izvan Hrvatske, uz povećanje broja mandata, neophodno bi bilo uvesti i institut dopisnog glasovanja.
Kako gledate na inicijativu da se u Hrvatskoj osnuje ministarstvo za Hrvate izvan Hrvatske?
- Osobno bih podupro takav prijedlog, međutim, to nije nužno, bitan je sadržaj, a ne forma. S obzirom na to da predsjednik Karamarko planira smanjiti broj ministarstava, nisam siguran koliko je to realno. Smatram da se i posredstvom Ureda za pomoć Hrvatima izvan Hrvatske mogu realizirati ciljevi. Osobno ću se, ako budem izabran, založiti da Ured na jedan transparentan i učinkovit način ostvaruje svoju misiju vodeći računa o svim Hrvatima u Bosni i Hercegovini bez obzira na to gdje žive.
Lista HDZ-a je poruka Hrvatima iz BiH da ova stranka snažno stoji iza politike legitimno izabranih predstavnika Hrvata u BiH. To je i poruka da se buduća Vlada pod vodstvom HDZ-a namjerava snažnije politički angažirati na ostvarenju potpune jednakopravnosti Hrvata s druga dva naroda u BiH.
nemojte nas više štititi, što nas više štitite mi više najebasmo.