Naslovnica Vijesti

Strani turisti uživaju u svakom metru ove staze, zastanu snimiti ‘selfie’ s mostarskom panoramom u pozadini

25. ožujka 2018. u 19:00 0 komentara 1519 prikaza
Pogledajte galeriju 1/6

Bosna i Hercegovina oduvijek je imala utvrde, one koje su branile slabije od jakih ili one koje su služile da se jaki obrane od još jačih. Mnogi osvajači koji su prolazili ovim prostorima, koji su za nekog bili okupatori, a za nekog osloboditelji, iza sebe su ostavljali tragove svoga načina života i kulture, piše Večernji list BiH.

Dolaskom na prostore Bosne i Herce­govine, Austro-Ugarska Monarhija, osim nove kulture i načina života, donosi i novi način suvremenog ratovanja te novi način obrane granica. Jedna od tadašnjih novina bila je i gradnja pojasnih utvrda, tj. prste­na sastavljenog od više samostalnih utvrda oko većih naseljenih mjesta, koje su uglavnom međusobno bile povezane putovima. Austrougarska inženjerijska direkcija posvetila je veliku pozornost obrani i fortificiranju svojih istočnih grani­ca. Najugroženiji dio istočne granice nalazio se u Hercegovini te je 90 posto utvrda koje su izgrađene za vrijeme Austro-Ugarske u BiH izgrađeno baš na njezinu području.

Mostar najutvrđeniji grad u BiH

Ukupno u samom Mostaru i njegovoj okolici bilo je, po numeraciji, 19 utvrda koje su bile povezane sa 60 međupolo­žaja u vidu otpornih točaka poveza­nih rovovima u kamenu ili betonu i opasanih bodljikavom žicom. Osim toga, izgrađena su i 34 položaja na visovima oko grada u polustalnoj fortifikaciji kao vanj­ski prsten obrane.

Unutarnju jezgru obrane činili su defanzivna vojarna Nordlager (Sjeverni logor) te vojarna Sudlager (Južni logor, gdje je bila i vojna bolnica), Westlager (Zapadni logor - danas Sveučilište) i Ostlager (Istočni logor - Konak). Sve ovo činilo je Mostar najutvrđenijem gradom u Bosni i Hercegovini za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije.

Nakon stotinu godina od odlaska Austrougara s ovih prostora, vojnih utvrda je vrlo malo sačuvano, a one koje su sačuvane nalaze se u izrazito lošem stanju. Istočno od Mostara, kada krenete od naselja Opine na obroncima i na platou Podveležja, naići ćete na šest austrougarskih fortifikacija, bolje rečeno, njihovih ostataka koji su međusobno povezani skoro 14 kilometara dugim putom: Werk 9, Mali grad, Guberača, Merdžan-glava, Sveta gora i Fortica.

To su vojne građevine odnosno kamene utvrde koje su nekad činile jedan dio vanjskog prstena mostarskih fortifikacija, dvije su smještene na padinama Podveležja, a ostale četiri na samom podveleškom platou. Putom, kojim su nekada kročili vojnici s konjima i topovima, jedno subotnje jutro krenuli su i reporteri Večernjeg lista kako bi posjetili položaje s kojih se Mostar branio prije više od stotinu godina. Iznad mostarskog naselja Opine dočeka vas prva austrougarska fortifikacija, ujedno i najočuvanija.

Turistički potencijali i zaštita

Prema podacima iz Udruge za zaštitu fortifikacije Werk iz Mostara, utvrda Werk 9 sagrađena je 1888. godine kao posljednja tog tipa u nizu pojasne utvrde Mostar. Ujedno je i jedina sačuvana utvrda toga tipa u okolici Mostara. Imala je dva stubišta, dizalo za streljivo, vitlo za izvlačenje topova na drugu etažu utvrde, a cisterna koja je unutar utvrde i dalje drži čistu vodu. Imala je zadatak kontrolirati južni prilaz Mostaru dolinom rijeke Neretve. Vojska Kraljevine SHS koristila ju je za svoje potrebe. Vojna namjena bila joj je produljena i dalje tijekom JNA, kada je služila kao skladište Vojno-filmskog centra iz Beograda, gdje su se čuvali rekviziti za snimanje filmova o temi 2. svjetskog rata. Nakon toga je predana zajedno s inventarom poduzeću Sutjeska film iz Sarajeva gdje je imala istu svrhu i namjenu. Godine 1990. teško je stradala u požaru, pri čemu su izgorjeli artefakti i rekviziti milijunske vrijednosti. Devedesetih ponovno služi u vojne svrhe. Nažalost, nakon 2000. počinje njezina devastacija. Prvo nestaje metalna promatračka polukupola s krova, zatim metalna teška dvokrilna ulazna vrata, a počinje i rušenje dijelova utvrde radi kamena. Tako natpis “Werk 9”, koji je krasio utvrdu, više nije iznad ulaza, nego je oboren na zemlju, što je jako tužan prizor. Utvrda je oštećena na više mjesta dok je pljačkana. Penjući se dalje prema platou Podveležja makadamskim putom, na četvrtom kilometru dočekat će vas ostaci utvrde Mali grad s koje se pruža predivan pogled na Mostar, pistu Zračne luke Mostar i prostor južno od Mostara. Utvrda Mali grad jedina na Podveležju nije imala status Werka (utvrde s topovima), nego je bila pješadijski međupoložaj između Werka 9 i Guberače. Nastavljajući dalje makadamom, za 15 minuta hoda dolazite do sljedeće utvrde, Guberače, koja se nalazi na podveleškom platou, a koja je također poprilično oštećena, ali je i dalje zadržala osnovne obrise. Krećući se dalje, za pola sata hoda dolazite do sljedeće utvrde, Merdžan-glave, koja je po gabaritima bila i najveća austrougarska fortifikacija istočno od Mostara. Koliko je austrougarska vojna inženjerija davala značaj utvrdama, govori i činjenica kako je neke od njih, nakon što ih je izgradila, gađala svojim topništvom da “ispita” kvalitetu gradnje. To se i danas može vidjeti na utvrdi Merdžan-glava, koja se nalazi na podveleškom platou, gdje se može primijetiti kako su veliki kameni blokovi, najčešće dimenzija 80×40 cm, naknadno stavljani u oštećeni zid.

Od Merdžan-glave vodi vas dalje austrougarski put dug oko šest kilometara prema mostarskom naselju Zalik, koji je u prošlom stoljeću asfaltiran, a koji se na jednom mjestu račva prema preostalim dvjema utvrdama. Jedna je Sveta gora, koja je također poprilično oštećena, a u čijoj će blizini uskoro niknuti dugoočekivani vjetropark, te posljednja utvrda simboličnog naziva Fortica do koje su smješteni mnogobrojne satelitske antene i repetitori suvremene tehnologije i s koje se pruža predivan pogled na grad. Prilikom šetnje stazom austrougarskih utvrda, susreli smo i skupinu motokrosera, stranih turista koji su projurili pored nas makadamskim putom, uživajući u svakom metru ove staze i zaustavljajući se kako bi fotografirali utvrde i snimili “selfie” s mostarskom panoramom u pozadini. Također, jedan dio ove staze ušao je u biciklističku rutu koja je duga 42 km i gdje su putokazima precizno označene sve utvrde na ovom području. Hercegovina je puna turističkog potencijala, ali uvijek se nešto novo može pronaći, odnosno osmisliti, kao što su pronašli motokroseri na padinama Podveležja.

Vjeruje se kako će i Turistička zajednica HNŽ-a prepoznati kako povijesni tako i avanturistički značaj ovog dijela platoa iznad Mostara i uvrstiti ga u turističku ponudu grada podno Veleža, a Grad i odgovorne institucije poduzeti mjere kako bi utvrde i austrougarski put zaštitili od nesavjesnih osoba koje ih često devastiraju, odnoseći s njih kamene blokove isklesane prije više od stoljeća.•

 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.