Virus Zapadnog Nila i ove godine privlači pozornost zdravstvenih službi zbog porasta broja slučajeva u određenim dijelovima Europe i regije. Budući da se najveća aktivnost komaraca i najintenzivniji prijenos virusa najčešće bilježi od srpnja do rujna, Institut za zdravlje i sigurnost hrane u Zenici podsjeća građane na najvažnije mjere zaštite.
Prirodni ciklus virusa odvija se prvenstveno između ptica i komaraca. Komarci se zaraze hranjenjem krvlju zaraženih ptica, nakon čega mogu prenijeti virus na druge ptice, ljude, konje i druge sisavce.
Virus se ne prenosi normalnim kontaktom s čovjeka na čovjeka, dodirom, boravkom u istoj prostoriji, niti kapljicama. Čovjek i konj predstavljaju konačne domaćine jer količina virusa u njihovoj krvi uglavnom nije dovoljna za daljnje širenje putem komaraca.
Rijetki slučajevi prijenosa s čovjeka na čovjeka mogući su transfuzijom krvi, transplantacijom organa te s majke na dijete tijekom trudnoće ili dojenja.
Oko 80 posto zaraženih osoba nema nikakve simptome. Otprilike jedna od pet osoba razvije blagi oblik bolesti, praćen vrućicom, glavoboljom, umorom, bolovima u mišićima i zglobovima, a ponekad i mučninom, povraćanjem ili osipom.
Otprilike jedna od 150 zaraženih osoba može razviti teški oblik bolesti koja zahvaća središnji živčani sustav, poput meningitisa, encefalitisa ili akutne flakcidne paralize. Starije osobe, kronično bolesne i imunokompromitirane osobe imaju veći rizik.
Trenutno ne postoji odobreno cjepivo ili specifična antivirusna terapija za ljude. Liječenje blažih oblika je simptomatsko, dok teški oblici zahtijevaju bolničko liječenje.
Prema podacima Europskog centra za prevenciju i kontrolu bolesti - ECDC, objavljenim 21. kolovoza, od početka sezone prijavljeno je 625 lokalno stečenih slučajeva infekcije u 12 europskih zemalja.
Najveći broj slučajeva zabilježen je u Italiji - 311, Grčkoj - 157 i Španjolskoj - 63. U istom odjeljku s podacima, Sjeverna Makedonija prijavila je 37 slučajeva, a Srbija šest slučajeva. Ovi podaci mogu se razlikovati od novijih nacionalnih izvješća zbog vremenskih kašnjenja u izvještavanju i agregaciji podataka.
U Bosni i Hercegovini prvi slučajevi potvrđeni su 2013. godine, kada su identificirana dva slučaja teške bolesti. Sporadični slučajevi registrirani su u Federaciji Bosne i Hercegovine posljednjih godina.
Pojava bolesti u zemljama sa sličnim klimatskim i ekološkim uvjetima potvrđuje potrebu za kontinuiranim nadzorom i provedbom mjera suzbijanja komaraca i u Bosni i Hercegovini.
Tople temperature i dulja ljeta produžuju sezonu aktivnosti komaraca i stvaraju povoljnije uvjete za prijenos virusa. Stajaća voda predstavlja poseban problem. Kante, stare gume, saksije za cvijeće, neodržavani bazeni, začepljeni oluci i druge posude u kojima se nakuplja voda mogu postati legla komaraca, prema podacima Instituta.
Virus Zapadnog Nila je zoonoza koja povezuje zdravlje ljudi, životinja i okoliša. Praćenje infekcija kod ptica, komaraca i konja može biti važan sustav ranog upozoravanja. Mrtve ptice ne treba dirati golim rukama, a pojavu velikog broja mrtvih ptica treba prijaviti nadležnoj veterinarskoj službi.
Građanima se preporučuje korištenje provjerenih repelenti prema uputama proizvođača; nošenje odjeće dugih rukava i hlača; postavite zaštitne mreže na prozore i vrata; ograničite boravak na otvorenom tijekom najveće aktivnosti komaraca; redovito praznite posude koje drže vodu; održavajte oluke, bazene, dvorišta i zelene površine.
Sama činjenica da je osobu ugrizao komarac ne znači da će se zaraziti. Osobe koje nakon boravka u području gdje virus cirkulira razviju vrućicu, glavobolju, jak umor, bolove u mišićima ili osip trebaju se obratiti svom obiteljskom liječniku. Jaka glavobolja, ukočenost vrata, dezorijentacija, oštećena svijest, grčevi, slabost ekstremiteta ili paraliza zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć, kažu stručnjaci, izvijestio je INZ.
Otvori KEKS Pay
