Kada se govori o zaraznim bolestima koje već desetljećima prate život i rad stočara u Bosni i Hercegovini, bruceloza zauzima posebno mjesto. Ona je, kažu stručnjaci iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), jedna od najrasprostranjenijih zoonoza na prostoru zapadnog Balkana, a Zeničko-dobojska županija (ZDŽ) spada u endemska područja bruceloze, te svake godine bilježi desetine slučajeva među ljudima i stotinama u životinjskim stadima.
I dok se u gradskim sredinama o njoj govori tek kada se pojavi alarmantna vijest, za stočare i njihove obitelji bruceloza je stalna prijetnja, često prisutna i onda kada je nisu svjesni.
Podaci INZ-a pokazuju da je tijekom 2024. godine u ZDŽ potvrđeno najmanje 26 slučajeva bruceloze kod ljudi. Najviše ih je zabilježeno u Zenici, dok su manji brojevi dolazili iz Kaknja, Maglaja, Vareša, Visokog i Zavidovića. Paralelno, laboratorijski nalazi iz veterinarskih ambulanti ukazali su na rast broja pozitivnih životinja, osobito ovaca i koza, ali i goveda. Tijekom iste godine, evidentirano je ukupno 74 pozitivna slučaja kod životinja, a u testiranju više od 57.000 uzoraka krvi pronađeno je preko 500 seropozitivnih jedinki. Samo u ZDŽ, to je značilo izravan rizik za svakodnevni život farmera i onih koji kupuju domaće mliječne proizvode na pijacama ili u neformalnoj prodaji.
U 2025. godini, situacija se nije značajno promijenila. U prvih šest mjeseci registrirani su novi slučajevi kod ljudi, i to prema pristiglim prijava oboljenja, svi u Zenici. Jedan slučaj je zabilježen u siječnju, te po jedan u travnju, svibnju, lipnju i srpnju. Kraj kolovoza dočekuju nas informacije o osam oboljelih životinja, na području Kaknja i Olova, a moguća su istovremeno i oboljenja ljudi na tom području. Veterinarske službe nastavljaju s programom cijepljenja malih preživara i laboratorijskim nadzorom, ali nadležni upozoravaju da dok god postoji nesankcionirana trgovina životinjama i dok mlijeko i sir kolaju izvan sustava nadzora, rizik ostaje prisutan.
Bruceloza je kronična bakterijska infekcija koju izazivaju različite vrste bakterije Brucella. Kod ljudi je najčešći uzročnik Brucella melitensis, koja potiče iz koza i ovaca, ali u BiH je prisutna i Brucella abortus iz goveda. Institut iz Zenice ističe da se čovjek može zaraziti na tri načina - konzumacijom kontaminiranih proizvoda životinjskog porijekla, izravnim kontaktom sa zaraženim životinjama ili njihovim sekretima, te rjeđe udisanjem aerosola u staji. Najrizičniji su nepasterizirano mlijeko i proizvodi od sirovog mlijeka poput mladog sira i kajmaka.
Za razliku od mesa, koje se uobičajeno termički obrađuje i time uništava bakterije, mlijeko i mliječni proizvodi često dospijevaju do potrošača u sirovom ili nedovoljno obrađenom obliku. Upravo tu leži glavni problem: dok meso nakon kuhanja ili pečenja prestaje biti prijetnja, mlijeko koje nije prokuhano ili pasterizirano ostaje izravan prijenosnik bolesti. Zato se bruceloza u narodu nerijetko povezuje s "mliječnim infekcijama".
Kod ljudi, bruceloza je bolest koja se može javiti pod različitim kliničkim slikama. Najčešći simptomi su povišena temperatura koja se javlja u valovima, noćno znojenje, bolovi u mišićima i zglobovima, slabost i kronični umor. Zbog ovih nespecifičnih simptoma, bolest se često zamjenjuje s gripom ili s drugim infekcijama, pa dijagnoza kasni. No, ako se ne prepozna i ne liječi na vrijeme, bruceloza može dovesti do ozbiljnih komplikacija, uključujući upale zglobova, srčane komplikacije, pa čak i trajna oštećenja nervnog sustava.
Podaci iz INZ-a naglašavaju da se bolest kod ljudi razvija postupno i često prelazi u kronični oblik, što znači da pacijenti mjesecima, pa i godinama, osjećaju posljedice jedne naizgled „blage“ infekcije. To je razlog zašto se u ZDŽ godinama inzistira na podizanju svijesti i redovnom testiranju svih onih koji rade sa životinjama ili su izloženi mlijeku i mesu.
Za razliku od ljudi, kod životinja bruceloza najčešće izaziva reproduktivne poremećaje. Kod krava i ovaca to su pobačaji u kasnijoj fazi graviditeta, zadržavanje posteljice i upale materice. Kod mužjaka se javljaju upale testisa, a kod obje vrste artritis i smanjenje proizvodnih sposobnosti. Takve posljedice izravno utječu na ekonomiju domaćinstava i lokalne poljoprivrede: gubitak priplodnih grla, smanjenje proizvodnje mlijeka i mesa, kao i neizbježna eutanazija pozitivnih životinja znače finansijski udar koji se ne nadoknađuje lako.
Prevencija bruceloze je složen zadatak, a ključni alat u borbi je cijepljenje životinja. Veterinarske službe u BiH redovito provode programe cijepljenja malih preživara, posebno ovaca i koza, što je do sada dalo djelimične rezultate. Institut u Zenici naglašava i važnost laboratorijske dijagnostike – svaka sumnja na infekciju zahtijeva brzu analizu krvi životinja, a pozitivna grla moraju biti uklonjena iz stada.
No, zaštita se ne svodi samo na stoku. Ljudi koji rade u bliskom kontaktu sa životinjama moraju koristiti zaštitnu opremu: rukavice, maske i zaštitne naočale. Posebna pažnja mora se posvetiti ženama i djeci, jer je dokazano da su oni najranjiviji u slučajevima infekcije. Edukacija stočara i potrošača ostaje jedan od ključnih zadataka. Bez svijesti o opasnostima, rizik od širenja bolesti je nemoguće u potpunosti kontrolirati.
Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica već godinama upozorava da je ZDŽ jedan od najpogođenijih dijelova zemlje kada je u pitanju bruceloza. Upravo pristup "One health" - jednog, jedinstvenog zdravlja najbolje se ogleda kroz problem i rješenje bruceloze. Geografski položaj, veliki broj sela u kojima se čuvaju ovce i koze, te neformalni promet životinjama i proizvodima, stvaraju uvjete za stalno prisustvo bolesti. Dodatan problem je što se bolest često prenosi i između županija - pa stado kupljeno na tržnici u Sarajevu, Tuzli ili Banjoj Luci lako može donijeti infekciju na selo u okolini Zenice.
Bruceloza nije problem samo Bosne i Hercegovine. Ona je prisutna i u državama regije, poput Italije, Srbije, Crne Gore i Kosova, gdje se bilježe povremeni izbijanja među stočnim fondom i ljudima. U cijeloj regiji zapadnog Balkana, ova bolest je prepoznata kao endemska i zahtijeva zajednički pristup - koordinaciju veterinarskih i zdravstvenih službi, razmjenu informacija i uvođenje jedinstvenih preventivnih mjera.
Upravo ovaj period, kraj perioda gravidnosti i janjenja ovaca ozbiljna i potencijalna je opasnost za novi val obolijevanja, ne samo životinja, nego i ljudi, i to ne samo stočara, nego i onih koji konzumiraju neprerađene mliječne proizvode. Zato je oprez svih neophodan uvijek i stalno, priopćeno je iz INZ-a.
Otvori KEKS Pay
