Nakon pada broja oboljelih za vrijeme pandemije COVID-19, s 2023. godinom dolazi do ponovnog rasta broja oboljelih od zoonoza na području Federacije BiH. Tako su, prema podacima Zavoda za javno zdravstvo FBiH, u skupini zoonoza u 2023. godini zabilježene 222 oboljele osobe, više u odnosu na 2022. godinu, kada je zabilježena 121 oboljela osoba, piše Večernji list BiH.
Porast broja slučajeva
Nadalje se navodi kako je najzastupljenija u ovoj skupini bolesti bruceloza sa 172 oboljele osobe, zatim Q-groznica s 35 oboljelih. Iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH u svom izvješću navode kako su tijekom 223. godine, osim u Zapadnohercegovačkoj i Hercegbosanskoj županiji, ove bolesti registrirane u svim drugim županijama Federacije BiH. Najveća incidencija bila je registrirana u Srednjobosanskoj i Zeničko-dobojskoj županiji, zatim Unsko-sanskoj županiji te Sarajevskoj.
- Bruceloza je najčešće registrirana zoonoza u Federaciji BiH. Tijekom 2023. godine prijavljeno je značajno više oboljelih (172 slučaja) nego prošle godine (90 slučajeva). Tijekom navedene godine bolest se najviše registrira u Zeničko-dobojskoj (61 slučaj), Srednjobosanskoj (54 slučaja) i Unsko-sanskoj županiji (41 slučaj). Bolest nije registrirana u Posavskoj, Bosansko-podrinjskoj, Zapadnohercegovačkoj i Hercegbosanskoj županiji - stoji u posljednjem objavljenom godišnjem izvješću o zaraznim bolestima i provedenim imunizacijama u FBiH Zavoda za javno zdravstvo FBiH.Dalje se navodi kako je u petogodišnjem razdoblju (2019. - 2023.) bolest registrirana u sedam županija Federacije BiH. Najveći broj oboljelih u petogodišnjem razdoblju registriran je u Unsko-sanskoj, Zeničko-dobojskoj i Srednjobosanskoj županiji. U Posavskoj, Bosansko-podrinjskoj i Zapadnohercegovačkoj županiji nije bilo registriranih slučajeva.U 2023. godini najčešće su obolijevale osobe muškog spola u dobi od 25 do 49 godina i od 50 do 64 godine. Kada je riječ o Q-groznici, u istoj godini u ovom bh. entitetu prijavljeno je 35 potvrđenih slučajeva, što je više nego godinu prije, kada je bila prijavljena 21 oboljela osoba. - Budući da samo oko 40% osoba zaraženih C. burnetii pokazuje kliničke znakove, postoji vjerojatnost da je broj zaraženih veći od registriranog. Točan put prijenosa infekcije uglavnom nije utvrđen. Bolest je registrirana u USŽ-u (1 slučaj), TŽ-u (4 slučaja), ZDŽ-u (8 slučajeva), SBŽ-u (2 slučaja), HNŽ-u (1 slučaj) i SŽ-u (19 slučajeva). Najviše oboljelih registrirano je u dobnoj skupini od 15 do 24 godine, a više obolijevaju osobe muškog spola - navodi se u izvješću Zavoda za javno zdravstvo.Zabilježeno je i sedam slučajeva hemoragične groznice, dva slučaja zaraze virusom Zapadnog Nila i četiri slučaja ehinokokoze. Osim navedenih, u 2023. godini prijavljena su 32 slučaja leptospiroze sa stopom obolijevanja 1,5/100.000 stanovnika. Bolest je registrirana na području Unsko-sanske županije, Tuzlanske županije, Zeničko-dobojske županije, Hercegovačko-neretvanske i Sarajevske županije.
Kontakt sa životinjama
Riječ je o bolesti od koje ljudi mogu oboljeti putem izravnog kontakta s inficiranim životinjskim urinom ili tkivom (najčešće glodavaca, svinja, pasa i divljih životinja) ili neizravno, kontaktom s inficiranom vodom, tlom, hranom i predmetima ili kupanjem u stajaćim vodama. Uobičajeno ulazno mjesto je oštećena koža, ranice ili izložene sluznice (očiju, nosa, usne šupljine).Leptospiroza se smatra i profesionalnom bolešću npr. veterinara, ribolovaca, lovaca, mesara, stočara, šumskih radnika i rudara zbog kontakta sa životinjama koje najčešće obolijevaju, ali javlja se i u urbanoj populaciji - u sportaša, rekreativaca, vojnika i putnika na međunarodnim destinacijama.Leptospiroza je bila češća kod odraslih osoba, dobi od 50 do 64 godine, a prema spolnoj strukturi, stopa prijavljivanja bila je veća kod muškaraca nego kod žena. Broj potvrđenih slučajeva leptospiroze bio je manji u 2022. godini.
Otvori KEKS Pay
