U Sošicama, na Žumberku, održan je komemorativni program posljednjeg ispraćaja i ukopa 814 žrtava ekshumiranih iz masovne grobnice iz jame Jazovke, koje su ubili partizani nakon zauzimanja Krašića u siječnju 1943. te vojnici Jugoslavenske armije u svibnju i lipnju 1945.
''Neka nam današnji dan bude poziv na ozbiljno promišljanje poruke Jazovke, o razornim posljedicama totalitarnih ideologija, o opasnostima ideološke isključivosti i pogubnosti političkog nasilja. Neka nam čin posljednjeg ispraćaja bude trajni podsjetnik da gradimo društvo utemeljeno na pravednosti, istini i poštovanju svakog ljudskog bića'', rekao je hrvatski ministar branitelja Tomo Medved.
''Uz jasnu osudu nacizma i fašizma koju smo sva ova desetljeća nedvosmisleno iskazivali, danas je upravo ovdje mjesto i vrijeme za postaviti pitanje na tragu osude komunističkog režima: jesu li žrtve ubijene zato što su više voljele Boga nego partiju i zato što su više voljeli Hrvatsku nego Jugoslaviju'', zapitao se Ivan Penava, predsjednik Povjerenstva za utvrđivanje sudbine žrtava zločina počinjenih nakon Drugog svjetskog rata, prenosi HRT.
Zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša kazao je kako isticanje njihove žrtve danas, u odnosu na komunizmom zadojene mučitelje, nije trijumfiranje, nego da je to poziv na njihovo obraćenje.
''To je poziv da kao narod i društvo - progledamo u odnosu na našu povijest. Dosadašnja prevladavajuća metoda zaborava nije se pokazala učinkovitom, jer što vrijeme više prolazi - pojačava se agonija i strah onih koji imaju okrvavljene ruke, kao i agonija te strah onih koji i dalje nastoje štititi ih te tonu sve dublje u ponore vlastitih laži. Upravo to, u mnogočemu, koči istinski napredak našeg društva i naše domovine. Zato se iz Jazovke, kao jame, provalije - uzdiže nada da će preko istine i ispunjenja pravednosti, doći do imenovanja, pokajanja počinitelja i njihovih zaštitnika. Do njihova obraćenja, a time i do ozdravljenja našeg društva koje još uvijek pati od posljedica podjela iz toga doba'', rekao je zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša.
Predsjednik Udruge žrtve za Hrvatsku Josip Zlatarić kazao je kako su svake godine dolazili u šestom mjesecu kada je komemoracija.
''Tu su nas obmanjivali i govorili da ima 200, 300 ubijenih, a našli su 800. To je stvarno tužno'', kazao je.
Izaslanstvo grada Dubrovnika odalo počast žrtvama ubijenim na Daksi 1944.
U povodu Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima izaslanstvo Grada Dubrovnika u subotu je položilo vijenac i zapalilo svijeće kod Spomen-obilježja na Daksi.
Pokolj na Daksi, označava zločin kojeg su počinili jugoslavenski partizani u listopadu 1944. tijekom Drugog svjetskog rata na otočiću Daksi.
Nakon ulaska partizanskih postrojba u Dubrovnik, na otoku Daksi likvidirali su 53 istaknuta dubrovačka građanina, civila Hrvata, bez ikakvog suđenja. Ekshumacijom i DNK analizom utvrđen je identitet nekih osoba, a također je utvrđen i pravi broj žrtava jer se do ekshumacije sigurno znalo za 35 žrtava. U lipnju 2010. godine žrtve s otočića Dakse dostojno su pokopane. Među ubijenima bio je poznati svećenik Petar Perica, padre Perica, kako su ga zvali Dubrovčani, autor pjesama Zdravo Djevo Kraljice Hrvata i Do nebesa nek' se ori, prenosi Hina.
Jandroković položio vijence na spomen obilježjima na Golom otoku i Sv. Grguru
Predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković u subotu je, u povodu Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima - nacizma, fašizma i komunizma, položio vijence na spomen obilježja podignuta u čast stradalih u zatvorima na Golom otoku i na otočiću Sveti Grgur.
Jandroković je istaknuo kako su na Golom otoku da bi obilježili Dan sjećanja na žrtve totalitarnih i autoritarnih režima, nacizma, fašizma i komunizma, te se sjetili velikog broja ljudi koji su bili ubijeni, mučeni i proganjani od tih nedemokratskih režima, sustava koji su svoje političke protivnike ubijali, ostavljali bez egzistencije, te su na mučki i neljudski način tretirali sve koji su bili protivnici takvih političkih režima.
''Hrvatski narod bio je žrtva dva totalitarna i autoritarna pa i zločinačka režima. Tijekom Drugog svjetskog rata to je bila NDH i ustaški režim, čije zločine osuđujemo. Isto tako, od 1945. do 1990. hrvatski narod bio je žrtva jugoslavenskog komunističkog totalitarizma, koji je isto tako obilježen brojnim zločinima, od Bleiburga , preko mjesta kao što je Goli otok, ubijanja brojnih hrvatskih emigranata'', rekao je.
Tijekom Prvoga svjetskog rata na Goli otok su bili internirani ratni zarobljenici, a od 1948. na njemu je bio zloglasni jugoslavenski zatvor za političke zatvorenike, koji su u logor Goli otok slani po nalogu jugoslavenskih komunističkih i državnih vlasti.
Na obližnjemu Sv. Grguru bio je ženski odjel tog zatvora. Od 1956. na Golom otoku su zatvarani počinitelji teških kaznenih djela. Zatvor je prestao s radom 1988., a 1989. je napušten i danas je u ruševnom stanju.
Otvori KEKS Pay
