Vijeće ministara Bosne i Hercegovine sazvalo je za sljedeći tjedan sjednicu na kojoj bi se mogao postići dogovor oko popisa reformi i Plana rasta, čime bi zemlja konačno otkočila korištenje ovoga izdašnog fonda Europske unije, ali i pokazala da ima sposobnost voditi europske procese, čak i unatoč teškim unutarnjim iskušenjima, piše Večernji list BiH. Naime, za 9. rujna sazvana je ta sjednica, a posljednjih tjedana traju usuglašavanja dokumenata Reformske agende, što je bio razlog što je zemlja izgubila prvi dio od 108 milijuna eura. Naime, taj gubitak rezultat je, prije svega, stanja poluraspada državne koalicije probošnjačke “trojke” i SNSD-a te SDA-ova “bušenja” bilo kakvog dogovora, zbog čega se do kraja lipnja nije uspjelo dostaviti usklađeni i finalizirani reformski dokument.
Taj gubitak nije samo brojčana šteta već i politička poruka EU-a Bosni i Hercegovini, a sve uslijed dugotrajnih političkih nesuglasica na unutarnjoj sceni. Revidirani paket sada iznosi 976,6 milijuna eura, što jasno upućuje na ozbiljan gubitak. Ako pak Reformska agenda ne bude predana do 30. rujna, BiH se suočava s daljnjim smanjenjem tih sredstava. Čitava situacija stvara pritisak na političke aktere u zemlji da poduzmu odlučne korake i postignu kompromis jer EU jasno stavlja do znanja da će, prema pravilima, automatski smanjivati sredstva ako se reformski procesi ne provedu kako je predviđeno.
Izgubili 108 milijuna
Europska komisija primjenjuje pravilo automatskog smanjenja sredstava nakon isteka tzv. počeka, koji je odobren kako bi Bosna i Hercegovina imala priliku realizirati reforme. Upozorenje EU-a je jasno: BiH se suočava s ozbiljnim prijetnjama koje bi mogle imati dugoročne ekonomske posljedice. EU-ov Plan rasta nudi BiH priliku za integraciju u jedinstveno europsko tržište, s pristupom milijardama eura potpore. Ipak, bez provedbe niza reformi BiH neće moći iskoristiti ovaj plan. Neki od ključnih prijedloga odnose se na digitalnu i zelenu tranziciju, jačanje regionalne suradnje i smanjenje administrativnih barijera. Kroz ove reforme BiH bi mogla ubrzati svoj gospodarski rast, no bez usklađenih i implementiranih reformi zemlja bi mogla ostati zaustavljena. Unatoč jasnim upozorenjima iz Bruxellesa, proces postizanja političkog konsenzusa unutar BiH nije jednostavan.
Raniji reformski plan prihvaćen je na sjednici Vijeća ministara BiH krajem lipnja, no EU ga nije odobrio zbog nesuglasica između političkih aktera u zemlji. Iako je Borjana Krišto (HDZ BiH), predsjedateljica Vijeća ministara BiH, nakon usvajanja nacrta reformskog plana optimistično izjavila da će sve razine vlasti raditi na usklađivanju konačnog teksta, političke podjele u zemlji i dalje koče napredak. Naime, Republika Srpska uvjetuje provedbu reformi koje dolaze iz sarajevskih institucija. Dodikova retorika često uključuje optužbe na račun vlasti u Sarajevu, a suštinski se protivi reformama koje bi mogle smanjiti autonomiju entiteta, što je jedan od ključnih političkih prijepora. Dodik i njegovi politički partneri iz RS-a smatraju da bi određene promjene u političkom okviru mogle predstavljati prijetnju suverenitetu entiteta i, samim time, dovesti do slabije pozicije Republike Srpske unutar BiH.
S druge pak strane, najveća bošnjačka stranka - Stranka demokratske akcije (SDA) pod vodstvom Bakira Izetbegovića također se protivi nekim ključnim zakonodavnim prijedlozima koji uključuju nužna usklađivanja na državnoj razini jer smatra da bi mogla dovesti do povećanja moći županija i entiteta. Ove političke prepreke, usmjerene na zaštitu specifičnih interesa, značajno otežavaju donošenje ključnih reformskih odluka. Ove političke nesuglasice nisu samo tehničke prirode već duboko ukorijenjene u nacionalnim i političkim prijeporima.
Složen mehanizam
Osim toga, jako se teško postiže dogovor između entiteta, županija i nacionalnih političkih stranaka, pa provedba bilo kakvih velikih reformi postaje izazov. Zastoj u provedbi tih reformi prijeti dugoročnim gubicima, ne samo u smislu financijskih sredstava nego i u smislu smanjenja konkurentnosti na globalnoj sceni. Propuštena prilika za korištenje EU sredstava mogla bi rezultirati stagnacijom zemlje koja bi, iako geografski smještena u srce Balkana, ostala politički i ekonomski izolirana. A sredstva predviđena za njezin rast preusmjerena nekom drugom. Tako 9. rujna postaje jedno od ključnih raskrižja za usklađivanje i provedbu Reformske agende i Plana rasta. Ova sjednica ima potencijal biti trenutak prekretnice za BiH jer će politički lideri na njoj biti pozvani na kompromis kako bi zemlja napokon iskoristila sredstva koja su joj na raspolaganju iz EU. Ako se postigne dogovor, BiH bi mogla poduzeti prve ozbiljne korake prema ekonomskoj revitalizaciji, ali i dati signal prema potencijalnom otvaranju pregovora s Unijom. Međutim, bez međusobnog dogovora i kompromisa među političkim liderima, BiH će se i dalje suočavati s problemima u provedbi ključnih reformi, čime godinama zaostaje za svojim susjedima i ostaje na margini europskih integracija. Bez toga prijeti daljnja stagnacija i gubitak ključnih prilika za napredak. Doduše, destruktivne politike dobivaju streljivo za dokazivanje unutar vlastitog nacionalnog korpusa. Izbori 2026. sve su bliže.
Otvori KEKS Pay
