Gospodarstvenici u Federaciji Bosne i Hercegovine mogli bi u 2027. godinu ući suočeni s dva velika udara – znatno skupljom električnom energijom i zahtjevima sindikata za povećanje minimalne plaće. Predsjednik Udruge poslodavaca Federacije BiH Nihad Imširović upozorio je u programu N1 da bi takva kombinacija za dio tvrtki mogla značiti borbu za opstanak, smanjenje proizvodnje, odustajanje od investicija, ali i gubitak radnih mjesta.
Sastanak predstavnika poslodavaca i uprave Elektroprivrede BiH završen je bez dogovora o ponuđenim cijenama električne energije za 2027. godinu. Prema navodima poslodavaca, za pojedine tvrtke povećanje ide do 31 posto.
"Očekivao sam malo konstruktivniju raspravu, međutim dočekali smo samo pozivanje na zakon, na klauzule zakona, na metodologiju izračuna nove cijene električne energije, usklađenja na godišnjoj razini i sve ono što je nas, u najmanju ruku, zateklo", kazao je Imširović za N1.
Kako je naveo, gospodarstvenici su se naviknuli da se iz godine u godinu suočavaju s promjenama cijene električne energije, ali je ovoga puta riječ o povećanju koje bi moglo imati ozbiljne posljedice.
"Prema našim procjenama, imat će izuzetno negativne posljedice po ukupno ekonomsko okruženje, prije svega po opstojnost dobroga dijela proizvodnih poduzeća, a u najmanju ruku jako negativno utjecati na konkurentnost tih poduzeća", upozorio je.
"Struja će biti skuplja nego u Njemačkoj"
Imširović je iznio i usporedbu cijena električne energije koju su napravile članice Udruge poslodavaca koje posluju na međunarodnom tržištu.
"Prema službenim podatcima, cijena električne energije u Bosni i Hercegovini bit će na razini od nekih 163 eura po megavatu. Radili smo komparaciju unutar tvrtki i članica Udruge koje posluju na svjetskom tržištu. Cijena električne energije u Njemačkoj je 159,96 eura, u Češkoj 140 eura, a, paradoksalno, u Sjedinjenim Američkim Državama 125 dolara po megavatu", rekao je.
Takva cijena, naglasio je, izravno ulazi u trošak proizvodnje.
"Dolazimo u poziciju da input koji je sastavni dio svakoga proizvoda znatno ide gore i sasvim je razumljivo kakve će to refleksije imati na konačnu cijenu gotovoga proizvoda", kazao je Imširović.
"Gospodarstvo plaća cijenu nedovoljno kvalitetnoga upravljanja"
Govoreći o stanju u Elektroprivredi BiH, Imširović smatra da se problemi koji su se godinama gomilali ne mogu jednostavno prebaciti na gospodarstvo.
"Trebalo je provesti restrukturiranje i očito je da se Elektroprivredom nije upravljalo na najbolji mogući način. Ne bih ulazio u interne izazove Elektroprivrede, ali nije korektno da se svo to nedovoljno kvalitetno upravljanje prevali na teret gospodarstva i, na kraju krajeva, na teret krajnjega potrošača", rekao je.
Na pitanje znači li to da gospodarstvo danas plaća tuđe gubitke i nerad, odgovorio je:
"Mislim da se to tako može reći. Na kraju krajeva, svi pokazatelji to i pokazuju."
Najavljeno povećanje, prema njegovim riječima, posebno će pogoditi dvije važne grane domaćega gospodarstva.
"Najavljeno povećanje cijene električne energije za prehrambenu industriju je 29 posto, a za metalnu industriju 31 posto. Domaći proizvođači u prehrambenoj industriji i metalna industrija kao nositelj izvoza time su izravno pogođeni. Činimo apsolutnu štetu ukupnom gospodarstvu Bosne i Hercegovine i položaju poduzeća, bilo da posluju na domaćem ili inozemnom tržištu", poručio je.
Gotovo 11 milijardi KM vanjskotrgovinskoga deficita
Imširović je upozorio i na rast vanjskotrgovinskoga deficita Bosne i Hercegovine.
Prema podatcima za prvih devet mjeseci 2026. godine, vanjskotrgovinski deficit iznosio je gotovo 11 milijardi KM, dok je pokrivenost uvoza izvozom pala na 55,5 posto.
"Visoko smo ovisna uvozna zemlja, a iz godine u godinu trgovinski deficit se povećava. I kao da nam ni to nije dovoljno. Jednostavno ne razmišljamo kakve će refleksije naše odluke imati po ukupno gospodarstvo", kazao je.
Prema njegovim riječima, konkurentnost domaćih tvrtki niska je zbog visokih troškova proizvodnje, spore administracije, niske produktivnosti i nedovoljnoga tehnološkoga razvoja.
Hoće li građani ipak platiti skuplju struju?
Iako kućanstva imaju reguliranu cijenu električne energije, Imširović smatra da će krajnji potrošači povećanje cijene za gospodarstvo na kraju osjetiti kroz proizvode i usluge.
"Gospodarstvo ispašta cijenu nekakvoga socijalnog učinka za koji mislimo da nije trebalo čekati toliko godina da se nešto dogodi. Krajnji potrošač će, izravno ili neizravno, ponovno platiti cijenu električne energije", rekao je.
Posljedice za proizvodne tvrtke, upozorio je, mogu biti mnogo ozbiljnije.
"Proizvodnja će kao refleksiju imati ili povećanje cijena ili, u konačnici, smanjenje opsega proizvodnje. Najvjerojatnije ćemo se suočiti i sa smanjenjem broja radnih mjesta. Pitanje je što je bilo pametnije", naveo je.
"Minimalna plaća od 1.500 KM nije realna"
Dodatni pritisak na gospodarstvo predstavlja zahtjev sindikata za povećanje minimalne plaće, pri čemu se spominju iznosi od 1.500 do 1.900 KM, ovisno o stručnoj spremi.
Imširović smatra da minimalna plaća od 1.500 KM u ovome trenutku nije realna.
"Očekujem od svih nas koji se pojavljujemo u javnom prostoru da pokažemo malo odgovornosti. Ovo je, u najmanju ruku, neodgovorno i neozbiljno", rekao je.
Kako je naglasio, rast plaća mora pratiti rast produktivnosti i tehnološki razvoj.
"Rast plaća može pratiti samo produktivnost i tehnološki razvoj. Sve ostalo je kratkoročna iluzija s dugoročno dalekosežnim negativnim posljedicama", poručio je.
Dodao je da određivanje minimalne plaće prema stručnoj spremi smatra pogrešnim pristupom.
"Gospodarstvo stvara novu vrijednost, zaposlenici stvaraju vrijednost i trebaju se vrednovati prema onome što su stvorili, a ne prema onome što smo mi stekli svojom stručnošću i učenjem", rekao je.
"Tekstilna industrija je gotovo nestala"
Komentirajući posljedice ranijega povećanja minimalne plaće, Imširović je naveo da nije došlo do otpuštanja u opsegu koji je dio poslodavaca ranije najavljivao, ali da su pojedine grane pretrpjele ozbiljne posljedice.
"Imamo znatno smanjenje ili stagnaciju broja zaposlenih. Nije to u opsegu kako se govorilo, ali činjenica je da su neke branše, pogotovo mala poduzeća i dobrim dijelom obrtnici, znatno devastirane. Tekstilna industrija je gotovo pa nestala", kazao je.
Prema njegovim riječima, u Srednjobosanskoj županiji desetak tvrtki prestalo je proizvoditi, dok su pojedine velike tekstilne tvrtke znatno smanjile broj zaposlenih.
"Produktivnost rada jest temeljni parametar za određivanje vrijednosti plaće. Ukoliko plaće rastu više od produktivnosti, suočit ćemo se s dodatnim pritiskom na cijene, padom profitabilnosti i gubitkom tržišta. To se neće odraziti samo na izvoznike, nego na cijelo tržište kroz pad investicija, niže stope rasta i vjerojatno gubitak radnih mjesta", upozorio je.
"Za neke tvrtke ovo će biti pitanje preživljavanja"
Na pitanje što znači kombinacija poskupljenja električne energije i mogućega novog povećanja minimalne plaće, Imširović je kazao da neće sve tvrtke biti jednako pogođene.
"Za neke tvrtke to je preživljavanje. Imamo mi i visokoprofitabilne tvrtke. One će se definitivno odreći ovoga profita o kojemu smo govorili, kao što su i do sada, ali većina i dobar dio tvrtki, posebno niskoakumulativnih i energetski intenzivnih tvrtki, sigurno to sebi neće moći priuštiti", naglasio je.
Rješenje vidi u smanjenju opterećenja na rad i troškova proizvodnje.
"Realni sektor teško može namiriti javni, osim pod okolnostima da ostvarujemo sinergijski učinak i da dođemo do konačnoga rasterećenja cijene rada, smanjenja troška proizvodnje i jačanja konkurentnosti", rekao je.
Više od 2.800 parafiskalnih nameta
Jedan od problema na koje poslodavci godinama upozoravaju jesu parafiskalni nameti.
"Postoji dio parafiskalnih nameta koji ima svoju svrhu i namjenu. Međutim, dobar dio njih nema apsolutno nikakvu svrhu i ne znamo gdje završava novac od tih parafiskalnih nameta. To je nešto što definitivno trebamo promijeniti", kazao je Imširović.
Pozitivnim je ocijenio ranije smanjenje stope doprinosa, ali smatra da reforma mora biti nastavljena.
"Nadam se da će se u idućem razdoblju razmišljati o provedbi druge faze, a to je onih dodatnih pet posto. To bi znatno relaksiralo poziciju proizvođača u Bosni i Hercegovini. Ne bi je drastično popravilo, ali bi je dobrim dijelom relaksiralo", rekao je.
"Ovakav odnos javnoga i realnoga sektora je neodrživ"
Imširović je posebno kritizirao odnos između realnoga i javnoga sektora.
"Realni sektor čini 98,6 posto ukupno registriranih gospodarskih subjekata u Bosni i Hercegovini. U prihodima sudjeluje s 90 posto, a u dobiti s 95 posto. Javni sektor u broju registriranih poduzeća čini 1,2 posto, u ostvarenim prihodima devet posto, a u stvaranju profita samo pet posto. A uz to imamo 32 posto zaposlenih u javnom sektoru. To je jednostavno neodrživo", rekao je Imširović.
Smatra da povećanja plaća u javnom sektoru ne mogu biti potpuno odvojena od produktivnosti i stanja realnoga sektora koji puni proračune.
Što poslodavci nude zauzvrat?
Na pitanje što bi gospodarstvenici ponudili ukoliko vlast konačno provede ozbiljnije rasterećenje rada i poslovanja, Imširović je odgovorio – nova ulaganja, veće plaće i zapošljavanje.
"Sav taj novac većina poduzetnika bi sigurno koristila za reinvestiranje, dobrim dijelom i u energetsku učinkovitost. S dodatnim opterećenjima poslodavci obustavljaju investicije, nemaju prostora za nova zapošljavanja jer opseg proizvodnje pada i samim time nemaju mogućnosti ni korigirati plaće zaposlenicima", rekao je.
Rasterećenje gospodarstva, zaključio je, osnova je i za rast primanja zaposlenih i za jačanje domaće proizvodnje.
"Često se pitamo zašto je neki proizvod jeftiniji u Njemačkoj nego u Bosni i Hercegovini. Kalkulacija i trošak proizvodnje u BiH daleko su veći. Ozbiljne države subvencioniraju svoje proizvođače. Naš proizvođač s ovakvim troškovima proizvodnje definitivno ne može dugoročno biti konkurentan. Cilj svih nas mora biti jačanje konkurentnosti domaćih proizvođača, razvoj domaće proizvodnje, veći broj zaposlenih, a samim time i veća primanja", zaključio je Imširović.
Otvori KEKS Pay
