Središnje izborno povjerenstvo BiH uputilo je dopis Domu naroda Parlamenta FBiH i županijskim skupštinama, upozoravajući izabrane dužnosnike na obvezu podnošenja ostavki na postojeće mandate najkasnije do sutra u 16 sati. Razlog je nevjerojatan rasplet nakon Općih izbora 2026. godine: čak 49 od ukupno 80 aktualnih izaslanika Doma naroda ponovno je osvojilo mandate, ovaj put u drugim zakonodavnim tijelima. Ako prihvate nove mandate, federalni Dom naroda ostat će na samo 31 izaslaniku, što bi moglo dovesti do njegove praktične „suspenzije” i blokade rada dulje od 20 dana.
Dopis koji je 9. studenoga uputilo Središnje izborno povjerenstvo BiH (SIP BiH) mogao bi izazvati ozbiljan institucionalni problem u Federaciji BiH. SIP je, naime, upozorio izaslanike i zastupnike koji su na Općim izborima 2026. osvojili mandate u drugim zakonodavnim tijelima, a istodobno obnašaju dužnost u Domu naroda Parlamenta FBiH ili županijskim skupštinama, da moraju riješiti pitanje nespojivosti funkcija. Rok za dostavu obrazaca za utvrđivanje prestanka postojećeg mandata je 10. studenoga u 16 sati.
Razmjeri mogućih posljedica postaju jasniji kada se pogleda izborni rezultat. Čak 49 od ukupno 80 aktualnih izaslanika Doma naroda ponovno je osvojilo mandate na ovogodišnjim izborima, i to u drugim zakonodavnim tijelima. Ako odluče prihvatiti novoizabrane mandate, morat će se odreći onih koje trenutačno obnašaju u federalnom Domu naroda.
To znači da bi nakon njihova odlaska u Domu naroda ostao samo 31 izaslanik, odnosno gotovo dvije trećine njegova aktualnog sastava više ne bi sudjelovale u njegovu radu. Takav bi rasplet mogao onemogućiti osiguravanje kvoruma i redovito donošenje odluka, čime bi jedno od ključnih zakonodavnih tijela Federacije BiH praktički bilo „suspendirano”.
SIP BiH u dopisu upozorava da će se oni koji ne postupe u skladu s navedenim pravilima nakon isteka roka naći u situaciji nespojivosti funkcija, pozivajući se na članak 1.8 stavak (4) Izbornog zakona BiH. Tom je odredbom propisano da jedna osoba može obnašati najviše jednu izravno izabranu javnu dužnost ili jednu izravno i jednu neizravno izabranu dužnost, uz zakonom propisane iznimke. Istom odredbom zabranjeno je istodobno obnašanje izabrane ili imenovane dužnosti i funkcije u izvršnom tijelu vlasti.
Upravo je taj članak bio predmet intervencije visokog predstavnika Christiana Schmidta 26. ožujka 2024. godine. Schmidt je tada nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH, kojima je, među ostalim, iz stavka 4. članka 1.8 izbrisana iznimka koja je dopuštala istodobno obnašanje nespojivih funkcija u prijelaznom razdoblju, odnosno do konstituiranja izvršnih tijela vlasti izabranih na redovitim izborima u istom izbornom ciklusu. Uz to je izbrisao i dotadašnji stavak 6. istog članka.
Schmidtovim intervencijama dodani su i novi članci 1.8a, 1.8b i 1.8c, kojima je uređeno mirovanje mandata u određenim slučajevima obnašanja izvršnih dužnosti, mogućnost ponovnog aktiviranja mandata te uvjeti i trajanje njegova mirovanja. Posebno je važno da članak 1.8a stavak (4) propisuje kako miruje i mandat u Domu naroda Parlamenta FBiH osobe čiji mandat u županijskoj skupštini miruje.
Iako Schmidtove izmjene nisu prvi put uvele pravilo o nespojivosti funkcija, one su izmijenile njegovu primjenu i dodatno uredile pitanje mirovanja mandata. Sada se, nakon potvrđivanja izbornih rezultata, otvara pitanje kako će se te odredbe odraziti na funkcioniranje federalnih institucija.
Tako bi se, umjesto uredne primopredaje vlasti i konstituiranja novih zakonodavnih tijela, otvorilo razdoblje ozbiljne institucionalne blokade. Dom naroda formalno se ne ukida niti raspušta, ali bi s preostalim 31 izaslanikom mogao biti praktički „suspendiran” i dulje od 20 dana ostati bez mogućnosti normalnog rada.
Otvori KEKS Pay
