Dok se na policama trgovina svakodnevno nude proizvodi iz uvoza, domaći poljoprivrednici sve teže pronalaze računicu u proizvodnji hrane. Niske otkupne cijene, skup repromaterijal, kašnjenje poticaja i nesigurno tržište doveli su brojna obiteljska gospodarstva u situaciju da razmišljaju o gašenju proizvodnje. Paradoks je sve izraženiji: oni koji proizvode hranu za druge sve teže osiguravaju vlastitu egzistenciju, piše Večernji list BiH.
Koliko je položaj domaćih proizvođača ozbiljan, pokazuju i iskustva farmera koji se bave proizvodnjom mlijeka. Edina Opačin, koja s obitelji vodi farmu, za N1 je govorila o problemima s kojima se suočavaju ističući kako otkupna cijena mlijeka ne prati troškove proizvodnje. "Otkupna cijena ide od 0,50 do 0,70, dok jedan kilogram koncentrata košta 1,10 KM. Kada jedna litra mlijeka bude jednaka cijeni kilograma koncentrata, onda možemo pozitivno poslovati. Sada ne", kazala je Opačin.
Dodatni problem predstavlja i neizvjesnost naplate. Navela je kako joj mljekara šest mjeseci nije platila isporučeno mlijeko iako ga je redovito preuzimala. Istodobno, obveze prema bankama, dobavljačima stočne hrane i veterinarima ne prestaju. Sličnu situaciju opisala je i početkom studenoga kada je upozorila da pojedini farmeri zbog neisplaćenog novca više ne mogu podmirivati ni osnovne životne troškove, pa čak ni zdravstveno osiguranje. "Mi smo dovedeni u situaciju da moramo prodati nešto sa svoje farme da bismo opstali", upozorila je. Problem, međutim, nije ograničen samo na pojedinačna gospodarstva. Predsjednik Udruge poljoprivrednika Federacije BiH Nedžad Bićo upozorava da otkupne cijene ne mogu pokriti troškove proizvodnje te da se brojna gospodarstva gase. Istaknuo je kako otkupna cijena od 60 do 70 feninga po litri, uz postojeće cijene ulaznih troškova, ne omogućuje opstanak proizvođača. O razmjerima neizvjesnosti svjedoči i priča farmera Harisa Smajlovića, koju je objavio N1.
Iako se generacijama bavi poljoprivredom, ne traži povlašten položaj, nego redovitu isplatu onoga što je proizveo. "Ne bih nikada otišao iz ove države, samo je potrebno redovitije plaćanje, kao plaća kod radnika u tvrtkama, da bude redovita. Ono što ostvarimo, platite nam", poručio je Smajlović. Jedan od ključnih problema domaće poljoprivrede jest i nedostatak predvidivosti. Proizvođači moraju unaprijed ulagati u sjeme, gnojivo, gorivo, stočnu hranu i mehanizaciju, dok na poticaje čekaju mjesecima, a nerijetko i dulje. Eldin Glibanović, predsjednik Udruge proizvođača mlijeka "Mljekari TŽ", za Agroklub je upozorio da su proizvođači u TŽ na isplatu federalnih poticaja čekali više od osam mjeseci.
Ako želite biti svakodnevno informirani, ovaj i druge tekstove čitati u cijelosti, postanite pretplatnik Večernjeg lista BiH. Više informacija upitom na mail bih@vecernji.net
Otvori KEKS Pay
