Dr. Siniša Grgić je istraživač, autor, izdavač, poduzetnik i filantrop koji je stvorio vodeću tvrtku za poslovno izvješćivanje u Hrvatskoj (Poslovna.hr) i pokrenuo desetke nevladinih organizacija. Diplomirani je inženjer koji je završio i mnoge programe vezane uz Ujedinjene narode na sveučilištima Columbia, Fordham i Harvard te je doktorirao na Sveučilištu u Zagrebu na području analize društvenih mreža. Stručnjak je za baze podataka, a završio je i Poslovnu školu Harvard. Trenutačno je veleposlanik Republike Hrvatske u Kraljevini Švedskoj i Latviji, a na konferenciji MoStart 24. travnja na Sveučilištu u Mostaru održat će uvodno predavanje.

Večernji list: Već godinama živite u inozemstvu, ali i dalje imate snažnu poveznicu s Hrvatskom, posebice s poslovnom zajednicom. Što vas najviše veže uz domovinu?

- Moja povezanost s domovinom je višedimenzionalna; od obiteljskih i profesionalnih veza, brojnih istraživanja koja su okrunjena dvjema enciklopedijama (Enciklopedija hrvatskih prezimena i Domovinska enciklopedija) do ponosnog predstavljanja svoje države u svijetu, najprije kao generalni konzul u SAD-u, a potom i kao hrvatski veleposlanik u Švedskoj i Latviji. Kao osnivač prve hrvatske tvrtke koja se bavila poslovnom inteligencijom i kao zagovornik konkurentnosti hrvatskoga gospodarstva i važnosti izvoza, primarno sam bio usmjeren na unaprjeđenje poslovanja u Hrvatskoj. Bez obzira na moju trenutačnu ulogu u Švedskoj, srce mi je ostalo u domovini, a najveći kompliment mi je kada mi neki ljudi u međunarodnim krugovima zamjeraju kako sam previše "kroatocentričan".

Večernji list: Europska unija pionir je u regulaciji korištenja umjetne inteligencije (UI). Kako će ta odluka utjecati na razvoj novih UI alata, ali njihovu svakodnevnu upotrebu?

Regulacija EU-a za umjetnu inteligenciju postavlja temelje za etičko korištenje UI-ja, što može biti dvosjekli mač. S jedne strane, postavit će standarde za zaštitu privatnosti i etičkog odlučivanja, ali s druge strane može usporiti inovacije zbog strogih zahtjeva. Kao netko tko dolazi iz područja informacijskih znanosti, smatram kako bi regulacija trebala potaknuti razvoj odgovornijih i transparentnijih UI alata, čime bi se moglo povećati povjerenje korisnika u tehnologiju. Međutim, nakon ne baš najboljeg iskustva s famoznim GDPR-om, koji je učvrstio pozicije velikih igrača, prvenstveno američkih tehnoloških divova, a onemogućio pojavu nekog novog hrvatskog ili europskog "Googlea" ili "Facebooka", samo smo dobili novu potvrdu staroga pravila – reguliraj samo ono što je nužno!

Večernji list: S obzirom na vaše stručno znanje u području analize društvenih mreža, koje su ključne promjene koje ste primijetili u njihovu utjecaju na svakodnevni život? Kako komentirate odluke EU-a za regulacije i na tom polju?

- Drastičan porast utjecaja društvenih mreža na svakodnevni život doveo je do promjena u komunikaciji, poslovanju i politici. Regulacije EU-a na tom području, poput GDPR-a, bile su više panična reakcija na strah od uplitanja moćnih kompanija u političke, pa i izborne procese. Kako bi se obranili od "nelojalne" konkurencije, europski političari željeli su zaštititi privatnost pojedinaca i osigurati transparentnost podataka. No, dogodilo se ono na što smo upozoravali od početka. Veliki su bez problema ishodili sve moguće pristanke od svojih korisnika, jer ako ne klikneš "prihvaćam", ne radi ti više e-mail, nemaš navigaciju, nemaš svoje fotografije koje si godinama dijelio s prijateljima... Mali nisu imali šanse dobiti isti ili sličan pristanak novih korisnika jer su ljudi po prirodi oprezniji prema novim, nepoznatim tvrtkama. Rezultat je bio da smo moćne učinili još moćnijima. U međuvremenu su se ti veliki čak odvažili izravnije miješati u politiku pa su počeli cenzurirati objave nepodobnih korisnika, a one podobne dodatno promovirati, utječući na izbore i u mnogo većim zemljama od Hrvatske.

Analitičare poput mene u pogledu obrade i interpretacije velikih skupova podataka zakonski okvir ne ograničava, jer mi uglavnom radimo na anonimiziranim podacima (bez imena i prezimena). Međutim, mi jako dobro znamo što sve mogu učiniti oni koji imaju "privole" svojih korisnika da koriste njihove osobne podatke u oblikovanju općih društvenih stavova.

Večernji list: Budući da ste, među ostalim, stručnjak za baze podataka, kako velike količine podataka (big data) utječu na poslovne procese i odlučivanje u današnjem svijetu?

- Velike količine podataka revolucionizirale su poslovne procese omogućujući preciznije analize i predikcije. Ova praksa omogućuje pojedinim tvrtkama, ali i bolje organiziranim državama, da budu proaktivne umjesto reaktivne, što nas vodi k inovativnijim i učinkovitijim rješenjima.

U svome radu redovito koristim velike baze podataka jer me zanimaju činjenice, a ne dojmovi. Gotovo da nema svjetske, nacionalne ili domaće teme u kojoj nisam pronašao veći ili manji jaz između činjenica i narativa. Ono što me brine je da su ponekad ti narativi toliko snažni da ne dopuštaju nikome da iziđe ni s golim činjenicama kao, primjerice, tijekom nedavne pandemije. Axel Oxenstierna, utjecajni savjetnik švedskog kralja Gustava Adolfa, rekao je sljedeće: "Sine, zar ti još uvijek nije jasno s koliko se malo mudrosti upravlja svijetom?"

Večernji list: Kao osnivač vodeće tvrtke za poslovno izvješćivanje u Hrvatskoj, možete li podijeliti svoje viđenje o tome kako tehnološke inovacije oblikuju poslovni svijet?

- Tehnološke inovacije temeljno pokreću globalnu ekonomiju, mijenjajući način na koji tvrtke posluju i kako se odluke donose. Poslovna Hrvatska bio je prvi analitički alat za poslovne subjekte u Hrvatskoj, gdje su korisnici mogli steći objektivnu sliku o svome poslovnom partneru ili suradniku na temelju rezultata poslovanja, a ne samo priče koju bi im taj partner ispričao. Upravo zbog toga koristili smo tadašnje tehnološke inovacije u poslovnom izvješćivanju koji su omogućili tvrtkama bolje razumjeti svoje tržište i prilagoditi se promjenjivim uvjetima. Kada bih se danas ponovno upustio u poduzetništvo, svakako bih se bavio primjenom umjetne inteligencije. To je val na koji bi trebalo zajahati što više hrvatskih poduzetnika i tako steći bolju poziciju u potpuno novom gospodarskom okružju koje će biti ne 10 ili 20 posto pametnije, već tisuću puta pametnije od onoga što vidimo danas.

Večernji list: S obzirom na vaše obrazovanje na Sveučilištu u Zagrebu i Harvardu te praktične vještine koje ste stekli kroz poduzetništvo, kako one utječu na vašu trenutačnu ulogu kao veleposlanika Republike Hrvatske u Kraljevini Švedskoj?

- Moje obrazovanje i poduzetničke vještine omogućili su mi razviti jedinstven pristup diplomaciji, usmjeravajući se na inovativnost, strateško planiranje i izgradnju čvršćih međunarodnih odnosa. Kao veleposlanik koristim te vještine u promicanju interesa Republike Hrvatske, jačanju bilateralnih veza i poticanju suradnje između hrvatskog i švedskog gospodarstva, posebice u područjima tehnologije i inovacija.

Večernji list: Krajem travnja stižete u Mostar na konferenciju MoStart na kojoj ćete održati uvodno predavanje o "pletenju mreže znanja". Što sudionici mogu očekivati na tom predavanju?

- Sudionici mogu očekivati inspirativno predavanje s naglaskom na važnost izgradnje mreža znanja u današnjem globaliziranom svijetu. Na temelju mojih iskustava u analizi društvenih mreža, poduzetništvu i diplomaciji, pokušat ću na jednostavan način predočiti kako povezivanje s pravim ljudima i razmjena znanja mogu otvoriti vrata nevjerojatnim mogućnostima i potaknuti inovacije.

Dijeljenjem primjera iz prakse trebali bismo motivirati sudionike da aktivno grade i njeguju svoje profesionalne mreže i da nikada, ali baš nikada, ne prestanu učiti.

Pojavili su se krivotvoreni euri, evo kako ih možete prepoznati