No, i kada se imenuju stalni pomoćnici Marca Rubija zaduženi za pojedini dio svijeta, neće doći do bitnije promjene u postupanju, odnosno ne treba očekivati povratak robusnog SAD-a kao svjetskog policajca. Posebno je to važno znati u kontekstu Bosne i Hercegovine, koja je bila gotovo tri desetljeća jedna od adresa gdje se intervencionizam Sjedinjenih Država odražavao na gotovo sve pore življenja. A posebice je bilo važno zbog odluka koje su nametali visoki međunarodni predstavnici. Zbog toga je sadašnja pozicija Christiana Schmidta na mjestu prvog čovjeka međunarodne uprave nad BiH snažno poljuljana. Iako je SAD nedavno formalno podržao Schmidta prigodom obraćanja pred Vijećem sigurnosti, doznaje se kako se stvari neće bitno mijenjati ni nakon lipnja. Dapače. Očekuje se kako će State Department ukinuti poziciju posebnog predstavnika za zapadni Balkan. A tu dužnost uglavnom je obnašao zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika zadužen za ovaj dio Europe i Azije.
Merzova vlada
Te su pozicije obnašali Matthew Palmer, koji je posredovao i oko neumskih razgovora o izbornoj reformi, zatim Gabriel Escobar te samo nekoliko mjeseci Alexander Kasanof, koji je smijenjen s pozicije zamjenika pomoćnika državnog tajnika nakon što je Trumpova administracija preuzela vlast. Ukidanje pozicije posebnog izaslanika za problematični zapadni Balkan značit će najmanje dvije stvari - da će se BiH baviti lokalno veleposlanstvo, što je istodobno i dobro i loše. Najprije da se ne preuveličava značenje BiH i njezinih problema, a s druge pak strane loše je to što je lokalno osoblje počesto bilo jako negativno pristrano u tumačenju uloge pojedinih strana u BiH. Posebice oko hrvatske pozicije. Sličnu odluku već je donijela nova njemačka vlada na čelu s Friedrichom Merzom (Kršćansko-demokratska unija - CDU). Ukinuto je nekoliko pozicija posebnih izaslanika, među njima i dužnost posebnog izaslanika za zemlje zapadnog Balkana. Ta je dužnost uvedena 2022. godine za vrijeme ministrice vanjskih poslova Annalene Baerbock (Zeleni). Zadaće posebnog izaslanika ubuduće bi trebale preuzeti nadležne radne jedinice, a suradnja sa zemljama regije i dalje ostaje intenzivna. Berlinski proces bit će nastavljen, a proces pristupanja država zapadnog Balkana Europskoj uniji i dalje će se snažno podržavati. U taj proces trebala bi biti pojačano uključena i veleposlanstva u pojedinim zemljama. Dosadašnji posebni izaslanik Manuel Sarrazin, član Zelenih, bio je vidljiv i angažiran predstavnik njemačke politike za zapadni Balkan. Redovito je putovao u regiju, sudjelovao na vrhovnim sastancima i posredovao između vlada. I dok ga se hvali zbog uloge u Berlinskom procesu, Sarrazin je bio poznat po vrlo snažnom prounitarističkom stavu u Bosni i Hercegovini i pogodovanju političkom Sarajevu. Njegova politika često je ignorirala legitimne interese hrvatskog naroda. Njegovo uklanjanje s dužnosti simbolizira povlačenje Njemačke iz personalizirane i intenzivne uloge u balkanskim pitanjima. Novi kancelar Friedrich Merz i njegov tim usmjereni su na jedinstveniji i racionalniji pristup, s manje posebnih izaslanika i fokusom na koordinaciju kroz veleposlanstva. Nova koalicijska vlada CDU/CSU i SPD pokazuje manji fokus na zapadni Balkan, što se jasno vidi u prioritetima novog mandata i vladinim dokumentima.
London u akciji
U međuvremenu je svojevrsni američki vakuum u BiH, ali tek djelomično, popunila administracija Ujedinjenog Kraljevstva. No, ni blizu tako učinkovito i s tolikim utjecajem koji je imao Washington. Vidljivo je to po angažiranju njihova lokalnog veleposlanika, ali i dolasku britanskog šefa diplomacije Davida Lammyja, kojega su izbjegli susresti pojedini politički akteri u BiH. Upravo te nove okolnosti oslabljene uloge oko interveniranja, odnosno miješanja u sve pore življenja u BiH, što je čak vidljivo i u objavama američkog Veleposlanstva na X mreži, mogu biti prigoda za sve tri strane u Bosni i Hercegovini. Prije svega, zbog toga što bi tri strane, hrvatska, bošnjačka i srpska, konačno mogle biti prisiljene sjesti i početi se dogovarati oko najtežih tema koje su ostale zatrpane pod autoritetom tvoraca Daytonskog sporazuma. No, ova situacija može otići i u posve drugom, neželjenom smjeru za većinu građana - u daljnje konfrontiranje i sukobljavanje. Ovaj novi međunarodni kontekst donosi neizvjesnost, ali i mogućnost za stvarni politički dijalog u BiH. No, hoće li tri konstitutivna naroda iskoristiti ovu priliku za zajednički dogovor, ostaje otvoreno pitanje koje će oblikovati budućnost cijele zemlje i regije.
