Njemačka mirovina dugo je vremena bila simbol sigurnosti i društvene stabilnosti – standard koji su mnogi drugi europski sustavi pokušavali dostići. Generacije umirovljenika mogle su računati na uredne isplate, relativno pristojan životni standard i osjećaj da sustav funkcionira. No, kako se demografski i ekonomski pritisci pojačavaju, sve je više onih koji sumnjaju u održivost i izdašnost tog sustava.
U posljednje vrijeme sve se češće povlače usporedbe s Austrijom – zemljom koja svojim umirovljenicima isplaćuje osjetno veće mirovine. Prema pisanju Fenix Magazina, austrijski umirovljenici u prosjeku dobivaju više od svojih njemačkih kolega, a razlika u prosjeku raste iz godine u godinu. Samo u 2023. godini prosječna bruto mirovina u Austriji povećana je za čak 632 eura. Zašto su austrijske mirovine toliko izdašnije? Profesor Holger Bonin, voditelj Instituta za napredne studije u Beču, navodi da se gotovo polovica razlike može objasniti činjenicom da je austrijski mirovinski sustav jednostavno skuplji.
"Stopa doprinosa u Austriji već dugi niz godina iznosi više od 22 posto, dok je u Njemačkoj ispod 19 posto", rekao je Bonin za njemačke medije. Drugim riječima – Austrijanci u sustav uplaćuju više, pa samim time i primaju više. No, nije riječ samo o doprinosima. Austrija u svoj mirovinski sustav iz državnog proračuna ulaže znatno više sredstava nego Njemačka. Te subvencije dodatno povećavaju mirovine, ali i opterećuju državni budžet. Unatoč većim mirovinama, austrijski sustav nije bez problema. Bonin upozorava da se sustav suočava s ozbiljnim izazovima. Inflacija je dodatno opteretila proračun, a sve izraženije starenje stanovništva stvara dugoročne pritiske na održivost.
"Jasno je da sustav više nije održiv u ovakvom obliku. Rasprava o reformi već je počela jer su izgledi za budućnost sve lošiji", ističe Bonin. Jedna od najvećih razlika između austrijskog i njemačkog modela jest u obuhvatu korisnika. U Austriji su u obavezni mirovinski sustav uključeni i samozaposleni te državni službenici – za razliku od Njemačke, gdje su ti slojevi često izvan javnog mirovinskog sustava.
Dr. Florian Blank iz Zaklade Hans Böckler, stručnjak za socijalnu politiku, smatra da bi proširenje baze osiguranika moglo ojačati njemački sustav. Upozorava, međutim, da se pojmovi poput "međugeneracijske pravednosti" i "održivosti" često koriste politički i da treba jasno odrediti što se pod tim pojmovima podrazumijeva. U koalicijskom sporazumu CDU-a i SPD-a navodi se da se razmatra mogućnost uključivanja novih samozaposlenih osoba u obavezni mirovinski sustav. Za državne službenike ta ideja zasad nije na dnevnom redu. Ipak, i to bi bio korak prema sustavu koji je sličniji austrijskome.
„Proširenje osiguranja zapravo može imati smisla, iako nije čarobno rješenje za demografske izazove“, kaže Blank. Također pozdravlja činjenicu da bi takve reforme omogućile veću zaštitu onima koji dosad nisu imali pravo na mirovinu iz javnog sustava. Iako Austrija trenutačno nudi veće mirovine, Fenix Magazin podsjeća da to dolazi uz cijenu većih izdvajanja i sve većeg fiskalnog pritiska. Austrijski model može poslužiti kao inspiracija, ali ne i kao gotov recept.
Otvori KEKS Pay
