Naslovnica Vijesti

Reviziju Haaškog suda treba inicirati UN

Hrvatska i u reviziji može tražiti ono što je tražila tri puta- da dobije status prijatelja suda, rekao je ministar Bošnjaković.
09. prosinca 2017. u 08:27 0 komentara 338 prikaza

Reakcije na presudu Haaškog suda šestorici bh. Hrvata ne jenjavaju u Hrvatskoj, a djeluje se u dva smjera. Jedna razina su službeni potezi Vlade/Ministarstva pravosuđa i predsjednice RH, a druga razina su privatne inicijative poput one Ivice Relkovića o međunarodnoj reviziji rada Haaškog suda i svih njegovih presuda koju je iznio u tjedniku Globus. 

Tematska konferencija

Nije nemoguće da se te dvije razine djelovanja možda i susretnu jer sve više istupaju zainteresirane strane (odvjetnici, pravni stručnjaci, političari) koji smatraju da je itekako potrebna stručna analiza svih haaških presuda (dakle, ne samo onih koje se tiču RH/BiH) kako bi se utvrdilo je li se Haaški sud, kojeg je na inicijativu Hrvatske osnovalo Vijeće sigurnosti UN-a, u svim presudama vodio jednakim kriterijima. Relković tako predlaže da Hrvatska inicira osnivanje međunarodnog tijela, a najbolje bi bilo kada bi ga osnovao UN, zajedno sa zainteresiranim zemljama, kako bi pravni stručnjaci i ostali mjerodavni znanstvenici napravili analizu, reviziju i evaluaciju rada Haaškog suda. Relković ističe kako je potrebno usporediti sve presude koje je donosio Haaški sud i proučiti kojim se kvalifikacijama, posebice kada je riječ o udruženom zločinačkom pothavtu, služio u kojoj presudi (Mladić/šestorka). - Međunarodna revizija Haaškog suda potrebna je kako bi se utvrdilo je li sud radio unutar okvira ili je izišao iz njih, to je važno radi budućnosti. Koliko zbog toga da okrivljeni i njihove obitelji ne budu stigmatizirani ako se pokaže da sud nije imao jednake kriterije u svim procesima, toliko zbog budućeg tretmana i pozivanja na haaške presude. Ta bi evaluacija na čistac trebala istjerati i odgovor na pitanje hoće li u budućnosti na takvim sudovima biti procesuirani i vojnici jedne Njemačke ili SAD-a ili opet hrvatski vojnici koji sada sudjeluju u mirovnim misijama. Ako njemački i američki vojnici neće biti procesuirani, neka se i to objelodani - objasnio je Relković. Profesor Miroslav Tuđman, HDZ-ov zastupnik, slaže se s Relkovićevom idejom i smatra da bi bilo najbolje da tijelo za reviziju ili makar tematsku konferenciju posvećenu toj temi osnuje/pokrene sam UN, koji je i osnivač Haaškog suda, kako se ne bi stvorio dojam da Hrvatska ide protiv presude suda. Tuđman je napomenuo da su pravni stručnjaci zauzeli negativna stajališta o samoj presudi šestorici bh. Hrvata, ali i o radu Haaškog suda.

- Negativne su kritike kada je riječ o udruženom zločinačkom pothvatu, neujednačenoj sudskoj praksi, zato što je sud morao prihvaćati optužnice koje je dizalo tužiteljstvo, nije ih mogao odbaciti i slično - nabrojio je Tuđman. I Tuđman i Relković upozorili su na ocjene Michaela G. Karnavasa, odvjetnika Jadranka Prlića, koji je na svom blogu napisao: “Ako postoji ijedan predmet, ijedno suđenje i ijedan žalbeni postupak koji se ističe kao dio mračne ostavštine MKSJ-a, to je predmet Prlić i ostali. To je školski primjer kako ne treba voditi predmet, kako ne treba birati sudsko vijeće, kako ne treba voditi sudsku raspravu...” Relković drži da sve te ocjene idu u prilog potrebi za znanstvenom revizijom rada Haaškog suda. I Luka Mišetić, koji je u Haagu branio generala Antu Gotovinu, u svom blogu problematizira udruženi zločinački pothvat i navodi kako ni u jednoj drugoj presudi Haaškog tribunala nije korišten novi pojam “krajnji cilj UZP-a” koji je korišten u presudi šestorki. Ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković jučer je u emisiji “A sada Vlada” rekao kako je organizirao radnu skupinu koja će napraviti stručnu analizu presude šestorki, a nakon što ona bude gotova, zajedno s odvjetnicima odlučit će hoće li se ići u reviziju postupka.

Branitelji odlučuju

– Revizija se traži ako neki dokazi nisu mogli biti upotrijebljeni u vrijeme sudovanja, a mogli bi dovesti do drukčije odluke. Bude li toga, branitelji i branjenici odlučit će hoće li u to ići. Hrvatska i u tom postupku može tražiti ono što je tražila tri puta – da dobijemo status prijatelja suda kako bismo pomogli u rasvjetljavanju činjenica vezanih uz ulogu Hrvatske – rekao je Bošnjaković.    

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.