No, u Bosni i Hercegovini predizborna kampanja nikada i ne prestaje, pa i sadašnja institucionalna i politička kriza ima i svoje predizborne obrise. Ono što je za sada poznato je da bi se redoviti opći izbori trebali održati najesen iduće godine i da bi na njima trebale biti primijenjene zakonske odredbe, uključujući one koje je donio visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt 26. ožujka prošle godine. Te tehničke izmjene Izbornog zakona predviđaju jačanje izbornog integriteta. One bi trebale smanjiti mogućnost izbornih manipulacija kakve su zabilježene na izborima prethodnih godina, a njihovu prvu primjenu vidjeli smo na lokalnim izborima prošle godine.
Samo se zna da će biti izbora
Uz biometrijsku identifikaciju svakog birača, odnosno toga da će građani prilikom izlaska na birališta, osim osobnom iskaznicom, biti identificirani na osnovi biometrijskih parametara, te novine uključuju i profesionalizaciju biračkih odbora, koje je Središnje izborno povjerenstvo BiH ranije označilo kao jednu od "najslabijih karika u izbornom procesu". Također je zabranjeno osuđenicima za ratne zločine kandidirati se ili obnašati bilo kakvu izabranu, imenovanu ili drugu poziciju. To se odnosi na sve, bez obzira na to jesu li osuđeni na Haaškom sudu ili pred domaćim sudovima. Hoće li, uz ove tehničke, biti i političkih izmjena Izbornog zakona BiH, tek ćemo vidjeti, ali je jasno da hrvatski predstavnici ustrajno inzistiraju na tome. Prvenstveno kako bi se zaštitila većinska izborna volja naroda na izborima za članove Predsjedništva BiH i domove naroda na državnoj i federalnoj razini. Do sada na bošnjačkoj strani nije bilo spremnosti da se to pitanje riješi, dok su Srbi načelno podržavali hrvatske stavove, ali uz uvjet da se ne zadire u izbor člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, što je samo po sebi otežavalo dolazak do rješenja.
Pitanje je i kakva će biti politička budućnost aktualnog predsjednika RS-a Milorada Dodika koji je već ranije najavljivao novu kandidaturu za tu poziciju. Ako sud potvrdi prvostupanjsku presudu i zadrži izrečenu zatvorsku kaznu od godinu dana, Dodik bi bio diskvalificiran iz izborne utrke. On ne prihvaća takvu mogućnost i najavljuje da će Republika Srpska, preko svog izbornog povjerenstva, sama provesti izbore za entitetske institucije, a to znači za Narodnu skupštinu te predsjednika i potpredsjednike (ako ih ne ukine novim entitetskim Ustavom). Ove Dodikove najave dio su političko-pravne borbe koju on posljednjih mjeseci vodi protiv državnih institucija. Presudan utjecaj na ishod cijele te priče mogli bi imati stranci, a ponajprije EU i SAD.
Gorući problemi i EU put
Dodaju li se tome i preslagivanja unutar nekih od najvećih stranaka u BiH, očekuje nas buran ulazak u izbornu 2026. godinu. Iako je do tada ostalo još vremena, sve upućuje na to da se predizborna kampanja već zahuktava. To nije dobro ni za stabilnost BiH, a ni za njezin europski put. Bosna i Hercegovina suočava se s nizom političkih i ekonomskih problema koji će sigurno utjecati i na kampanju. Kada je o političkim problemima riječ, oni podrazumijevaju etnonacionalne podjele jer je politička scena duboko podijeljena po etničkim linijama, što otežava donošenje zajedničkih odluka i provedbu reformi. Česte promjene u koalicijama i vladama dovode do političke nestabilnosti, što dodatno usporava napredak zemlje prema europskim integracijama koji je još uvijek jedini zajednički cilj, barem na papiru. Visoka razina korupcije u svim sferama vlasti narušava povjerenje građana i investitora te se, naravno, uvijek pred izbore obećava jačanje borbe protiv korupcije. Nezaposlenost, posebno među mladima, ostaje jedan od najvećih ekonomskih izazova. Ekonomski rast je spor, a zemlja se suočava s problemima kao što su visoka inflacija i niske plaće. BiH je i dalje u velikoj mjeri ovisna o međunarodnoj pomoći i kreditima, što ograničava ekonomsku suverenost. Sve to bi trebale biti teme koje će dominirati i idućom predizbornom kampanjom. Pitanje je samo što će od toga biti dominantno. Prema trenutačnoj situaciji, to će ipak biti politički problemi i razlike u poimanju strukture, funkcioniranja i budućnosti BiH.
