Povećanje minimalne satnice u Njemačkoj, koje je stupilo na snagu 1. siječnja i sada iznosi 13,90 eura bruto po satu, predstavlja jednu od najznačajnijih promjena na tržištu rada posljednjih godina. Ova odluka trebala bi poboljšati položaj oko četiri milijuna zaposlenih, odnosno gotovo deset posto ukupne radne snage, među kojima je veliki broj radnika u sektorima niskih plaća, poput ugostiteljstva, trgovine, poljoprivrede, logistike i skladištenja. No, dok sindikati i vlada ističu socijalnu korist i jačanje kupovne moći, mnogi mali poduzetnici i proizvođači upozoravaju na rast troškova, pad konkurentnosti i moguće negativne posljedice na zapošljavanje. Posebno je zanimljivo pitanje kako ove promjene utječu na radnike iz Bosne i Hercegovine koji rade u Njemačkoj, često upravo na poslovima koji su obuhvaćeni minimalnom plaćom.
Neizdrživi problemi
Jedan ugostitelj iz Mainza smatra da povećanje minimalne satnice nije do kraja promišljeno. U svom restoranu i dvama kafićima zapošljava 15 stalno zaposlenih radnika i oko 60 osoba na mini poslovima. Kako ističe, problem nije u ispomoći, nego u nedostatku stručnih radnika. Ako pomoćne radnike mora plaćati gotovo 14 eura po satu, tada i kvalificirani zaposlenici moraju dobiti proporcionalno veće plaće, što za mnoge male ugostitelje postaje neizdrživo. Poseban problem vidi u smanjivanju razlike između plaća jer se može dogoditi da stalno zaposleni kuhar na kraju zaradi manje od nekvalificirane ispomoći.
Zbog toga očekuje poskupljenje hrane i pića, što će se neizbježno preliti na potrošače. Slične brige dijele i mali proizvođači. Mesar Walter Adam iz okolice Landaua kaže da svojim klijentima ne može jednostavno nametnuti više cijene jer ljudi već sada pažljivo paze na svaki euro. Povećanje minimalne satnice automatski povlači rast plaća i stalno zaposlenima, a kako nadoknaditi te troškove, još uvijek ne vidi jasno. Ipak, unatoč očekivanjima slabije dobiti, ostaje umjereni optimist. U poljoprivredi je situacija još teža. Povrtlar Martin Steig iz Falačke, koji zapošljava deset sezonskih radnika, procjenjuje da će ga nova minimalna satnica godišnje stajati dodatnih 20.000 eura. Dobit je već sada mala, a uz visoke troškove proizvodnje i birokraciju, sve više gospodarstava odustaje od posla, upozoravaju predstavnici poljoprivrednih zadruga. Ekonomisti upozoravaju da povećanje minimalne plaće stvara pritisak i na druge razine plaća. Kvalificirani radnici traže veće zarade kako bi se zadržala razlika u odnosu na minimalac, ali mnoga poduzeća to mogu ispuniti samo djelomično. Konzervativni institut ifo prognozira da bi više od svakog petog pogođenog poduzeća moglo smanjiti broj zaposlenih, dok sindikati takve procjene nazivaju pretjerano crnima i podsjećaju da se slični strahovi nisu ostvarili prilikom uvođenja minimalne plaće 2015. godine. Ipak, većina stručnjaka slaže se da će cijene u mnogim sektorima rasti, što će na kraju osjetiti i potrošači. U tom kontekstu radnici iz BiH nalaze se u specifičnom položaju. Velik dio njih zaposlen je upravo u sektorima obuhvaćenima minimalnom plaćom. Za mnoge od njih povećanje satnice donosi konkretno olakšanje, ali i nove neizvjesnosti. Redakciji se javio 34-godišnjak iz okolice Tuzle na radu u Njemačkoj koji je već godinama u jednom logističkom centru u Bavarskoj. Nova minimalna satnica će mu značiti oko 150 eura više mjesečno. - To nije malo, pogotovo kad plaćaš stan, režije i šalješ novac obitelji u BiH. Svaki euro se računa - kaže za Večernji list. Ipak, dodaje da među kolegama vlada strah da bi poslodavci mogli smanjiti broj sati ili ukinuti dodatke kako bi nadoknadili veće troškove rada. - Nama migrantima je uvijek malo teže. Drago nam je kad plaća raste, ali se bojimo da će to poslodavci negdje drugdje "uzeti" - objašnjava.
Otvara se niz pitanja
Za mnoge radnike iz BiH povećanje minimalne plaće ima i širi značaj jer utječe na doznake koje šalju kući, a koje su važan izvor prihoda za njihove obitelji i lokalna gospodarstva. Istodobno, ako dođe do rasta cijena ili smanjenja radnih mjesta, pozitivan učinak mogao bi se brzo istopiti. U konačnici, povećanje minimalne satnice u Njemačkoj donosi jasnu korist dijelu zaposlenih, ali otvara i niz pitanja o dugoročnoj održivosti za mala poduzeća, konkurentnosti domaće proizvodnje i stabilnosti radnih mjesta.
Otvori KEKS Pay
