Malo je datuma nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma koji se mogu nazvati povijesnim. Službeni zahtjev za prijam BiH u članstvo Europske unije nepovratno će zemlju usmjeriti prema europskoj obitelji naroda i tako presudno utjecati na njezinu budućnost.
Zbog toga će 15. veljače 2016. godine, kada predsjedatelj Predsjedništva BiH Dragan Čović u Bruxellesu preda aplikaciju, biti istinski povijesni dan za ovu zemlju. Kredibilan zahtjev za članstvo je za sve zemlje naše regije bio svojevrsni test demokratske i institucionalne zrelosti. Za BiH je ovaj test još značajniji jer je riječ o zemlji koja još uvijek traga za svojom unutarnjom stabilnosti i funkcionalnosti.
Svjesni svih problema u bh. društvu, mnogi su bili skeptični da će njemačko-britanska inicijativa, Reformska agenda i obećanja političkih lidera u BiH dati konkretne rezultate koji će biti okrunjeni zahtjevom za članstvo u EU. Pismo nizozemskog predsjedništva EU upućeno Draganu Čoviću razbilo je sve ove sumnje i pokazalo da je BiH na dobrom putu. Usuglašavanje koordinacijskog mehanizma i prilagodba Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju samo potvrđuju kako taj put nije nimalo lak.
Prilika i perspektiva koje joj se ukazuju predajom aplikacije takve su da BiH 15. veljače treba smatrati svojom, možda i prvom pravom, postdaytonskom pobjedom. Svojevrsni je to diplomski ispit koji BiH uspješno polaže pred Europom. Pred cijelim svijetom.
Jednako tako to je i osobni politički uspjeh, vrhunac državničke karijere Dragana Čovića. Njegova upornost i optimizam na europskom putu često su bili i predmetom ­ medija pa i nekih političara u BiH. Uvjeren u konačni rezultat, na takve reakcije nije reagirao, a srećom po BiH, njegov optimizam bio je opravdan. Ako je ova gotovo nemoguća europska misija uspješno u ovoj fazi realizirana, nadajmo se da će jednako tako biti usuglašene izmjene Izbornog zakona­. Eto, čuda su, ipak, moguća.

Od 1. svibnja dijelu hrvatskih građana diže se plaća za 17 posto