A ljeto pred vratima

Znamo li što jedemo? POSLJEDNJE ANALIZE U BIH MOGLE BI SVE ZABRINUTI

storyeditor/2026-06-01/analiza.jpg
ilustracija
12.06.2026.
u 21:49

Tijekom svibnja inspektori za hranu Uprave za inspekcijske poslove SŽ-a proveli su redovite kontrole u 22 ugostiteljska objekta koji se bave proizvodnjom i prodajom sladoleda i uzeli 155 brisova

U vrijeme kada vladaju visoke temperature, sladoled je jedna od omiljenih poslastica kojom se nastojimo osvježiti. Istovremeno, sladoled je, zbog svog sastava, veoma kvarljiv proizvod, tako da je dovoljan i mali propust da korisnici dobiju trovanje zbog konzumacije neispravnog sladoleda. U Sarajevu su inspektori za hranu u svibnju kontrolirali 65 uzoraka sladoleda, od kojih 22 ili 33,85% nije bilo u skladu s važećim propisima, jer su u njima pronađene povišene vrijednosti enterobakterija.
 

Nedovoljna higijena

Tijekom svibnja inspektori za hranu Uprave za inspekcijske poslove SŽ-a proveli su redovite kontrole u 22 ugostiteljska objekta koji se bave proizvodnjom i prodajom sladoleda i uzeli 155 brisova s radnih površina, opreme, ruku i odjeće zaposlenih, od kojih 33 uzorka brisova, odnosno 21,29%, nije zadovoljilo propisane mikrobiološke kriterije. U njima su pronađene povišene vrijednosti aerobno mezofilnih bakterija i enterobakterija, što upućuje na nedovoljnu higijenu u procesu rada, priopćeno je iz županijske inspekcije. Zbog utvrđenih nepravilnosti inspekcija je izdala 29 rješenja o otklanjanju nedostataka, uključujući i šest privremenih zabrana proizvodnje i prodaje sladoleda. Izdano je i 13 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 41.280 KM, piše portal Večernjeg lista BiH. U BiH je u 2025. godini registrirano 205 slučajeva obolijevanja kod kojih je hrana potvrđena kao uzrok, podaci su Agencije za sigurnost hrane BiH. Tijekom prošle godine obrađeno je 30.447 uzoraka hrane, od kojih je 2133 ili 6,93% ocijenjeno neodgovarajućim. Agencija, ipak, ističe da potrošači u BiH mogu imati povjerenja u aktivnosti nadležnih tijela u RS-u, FBiH i na razini BiH kada je u pitanju sigurnost hrane. Agencija navodi da ima dobru suradnju s inspekcijskim tijelima i da poduzima sve potrebne mjere za smanjenje rizika za zdravlje, čak i u slučaju sumnje na moguću štetnost hrane. BiH godišnje uveze stotine milijuna maraka vrijednosti hrane, a police trgovina prepune su proizvoda iz cijele Europe i svijeta. Dok građani svakodnevno traže najpovoljnije cijene, sve češće se postavlja pitanje – koliko je hrana koju jedemo sigurna i tko kontrolira njezinu kvalitetu?
 

Kontrola hrane u BiH

Prema podacima nadležnih institucija, sustav kontrole hrane u BiH obuhvaća granične inspekcije, veterinarske službe, sanitarne inspekcije i laboratorije koji redovito analiziraju uzorke hrane. Kada se otkrije zdravstveni rizik, proizvodi se povlače s tržišta, a javnost se obavještava putem Agencije za sigurnost hrane BiH. Tijekom posljednjih godina s tržišta su povučeni različiti proizvodi – od dječje hrane i mliječnih formula do slastica, zamrznutih proizvoda i prehrambenih artikala kod kojih su pronađeni mikrobiološki problemi ili strana tijela. Tako je početkom 2026. povučeno više serija mliječne formule "Bebelac 1", dok su ranije opozvani određeni lotovi proizvoda "Njoki premium" zbog moguće prisutnosti metalnih čestica te slastica "Rum Kasato" zbog utvrđenih tvrdih šećernih komadića. Stručnjaci ističu da povlačenje proizvoda ne znači nužno da je sustav zakazao. Naprotiv, ono pokazuje da nadzor funkcionira i da se potencijalno rizični proizvodi uklanjaju prije nego što izazovu ozbiljnije posljedice za zdravlje potrošača. Međutim, činjenica da se nepravilnosti redovito otkrivaju pokazuje i koliko je važan kontinuirani nadzor. Posebnu pozornost privlači kvaliteta mesa. Prema podacima Agencije za sigurnost hrane BiH, tijekom 2024. analizirano je 14.556 uzoraka mesa i mesnih proizvoda, a 414 uzoraka, odnosno 2,84%, nije bilo u skladu s važećim propisima. Najčešće nepravilnosti odnosile su se na prisutnost bakterija poput E. coli i drugih mikroorganizama koji upućuju na probleme u higijeni proizvodnje i rukovanja hranom. Istodobno, građani često imaju više povjerenja u domaće proizvode kupljene na tržnicama ili izravno od proizvođača. Ipak, stručnjaci upozoravaju da "domaće" ne znači automatski i zdravstveno ispravno. Nepasterizirano mlijeko, sirevi proizvedeni bez kontrole ili mesni proizvodi nepoznatog podrijetla mogu predstavljati veći rizik od hrane koja prolazi službene kontrole u trgovinama. • 

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.
Važna obavijest

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Želite prijaviti greške?

Još iz kategorije

Kupnja

Pretplata