Posljednjih nekoliko predizbornih kampanja u BiH uglavnom se vodi posredstvom društvenih mreža. Ono što su nekada bili stranački skupovi i medijski obračuni, danas se preselilo u virtualnu sferu društvenih mreža. Pandemija koronavirusa, u kojoj su prošle godine organizirani i lokalni izbori u BiH, samo je dodatno pojačala tu ulogu društvenih mreža u političkoj borbi, piše Večernji list BiH.
Neki već platili cijenu
Osim učestalih i dobro osmišljenih reklamnih objava, u kojima stranke ili političari hvale svoj rad ili promoviraju stavove, značajnu ulogu u ovom novom pristupu političkoj borbi u BiH ima cijela “vojska” stranačkih aktivista koji obično, skriveni iza lažnih profila na Facebooku ili Twitteru, napadaju političke protivnike. Pri tome se ne biraju sredstva i jezik jer u najvećem broju slučajeva ostaju zaštićeni iza svojih lažnih identiteta na društvenim mrežama. Ovo je postao pogodan medij i za diskreditiranje političkih protivnika, a najsvježiji, iako ne i jedini, jest nedavni primjer gradonačelnika Prijedora Dalibora Pavlovića. On je i službeno podnio ostavku na gradonačelničku poziciju, i to nepunu godinu nakon osvajanja mandata. Pavlović nije platio cijenu eventualno lošeg rada, već objave neprimjerenih fotografija na kojima se vidi kako guta tablete i povraća. Ostavku je od njega zatražila oporba, a potom i vlastita stranka SNSD. Tako će Prijedorčani uskoro opet na izbore. Prijevremeni izbori za gradonačelnika Prijedora održat će se 12. prosinca. Medijski, a posebno pritisak preko društvenih mreža, postao je glavno sredstvo političke borbe. Napadači se ne skrivaju samo iza profila na društvenim mrežama već i među komentatorima na portalima. Koristeći mogućnost zaštite vlastitog identiteta, u komentarima ispod tekstova na portalima redaju se prozivke i uvrede u pokušaju diskreditacije političara koji zastupaju drukčije stavove.
- Koliko god društvene mreže bile dobro sredstvo ili kanal političke promocije, toliko su i opasnost za zloporabu u cilju političke diskreditacije. Javna je tajna da pojedine stranke imaju cijele timove “botova” koji se bave blaćenjem političkih protivnika. Između ostalog, prate sve objave na društvenim mrežama koje na bilo koji način mogu poslužiti za diskreditaciju. To nije specifičnost BiH, ali jest novina u našoj političkoj praksi i javnom prostoru - kaže jedan od PR stručnjaka koji je i sam bio više puta angažiran za potrebe stranačkih kampanja na društvenim mrežama. Anonimnost koju pružaju društvene mreže koristi se i u susjednim zemljama, poput RH i Srbije, gdje su neke od najvećih afera izgrađene upravo na “početnim informacijama” s Facebooka ili neke druge društvene mreže. Ovaj virtualni prostor potpuno je nedefiniran zakonski ili na druge načine. U BiH se njime, i to nakon što nije bilo reakcije države, počelo baviti Vijeće za tisak, koje je samoregulacijsko tijelo, uspostavljeno kao nevladina organizacija. Pojedine županije u FBiH su najavile zakone kojima će se kažnjavati govor mržnje na internetu. Pokušaj samoregulacije u potpuno zakonski zapuštenom internetskom prostoru posebno je teška zadaća.
Oružje za izbore
Politika je toga itekako svjesna pa je realno za očekivati da ovu vrstu “oružja” obilno koriste u pripremama za opće izbore koji bi se trebali održati 2022. Sankcija za takvu, uglavnom prljavu, političku borbu nema. A kolika je moć društvenih mreža, vidi se upravo u pandemijsko vrijeme, kada antivakseri koriste taj medij za propagiranje svojih stavova i prilično uspješno sabotiranje masovnog cijepljenja. •
