Sjednica Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, prva u novom, postizbornom sazivu, trebalo bi da bude održana 17. siječnja iduće godine.
Kolegij Doma trebalo bi da zasjeda dan prije, 16. siječnja, kazala je danas novinarima predsjedateljica Zastupničkog doma Borjana Krišto nakon prvog zasjedanja užeg sastava tog kolegija.
Napomenula je da će prijedloge potvrđivati širi sastav Kolegija za čije su se formiranje nakon Nove godine godine tek stekli uvjeti, kao i za formiranje neophodnih komisija Doma.
Danas je bilo prijedloga da Zastupnički dom zasjeda prvi put u novom sazivu u razdoblju između Božića i Nove godine, točnije 28. prosinca, ali je Kolegij odlučio da rad počne iduće godine, obrazložila je Krišto, imajući u vidu vjerske blagdane, katolički i pravoslavni Božić, kao i Novu godinu, te činjenicu da još nema ni prijedloga Predsjedništva BiH za mandatara za novi sastav Vijeća ministara BiH.
Na prvoj sjednici Kolegija bilo je dosta točaka dnevnog reda, od pitanja određivanja nadležnih komisija, do formiranja zastupničkih klubova, osiguranja određenih uvjeta za njiihov rad i drugih točaka, obrazložila je Krišto.
Upitana da li je Kolegij dao mišljenje u vezi s pokrenutom apelacijom grupe zastupnika Ustavnom sudu BiH o ukidanju tzv. 'bijelog kruha', odgovorila je da se Kolegij ne očituje o apelacijama, već samo određuje nadležno tijelo, a to je Ustavno-pravna komisija koja još nije formirana.
Zamoljena za komentar o odluci Središnje izborne komisije (SIP) BiH koja se odnosi na raspodjelu mandata u Domu naroda Federalnog parlamenta, Krišto je kazala da SIP nije imao utemeljenja odlučivati o tome koliko koja županija daje izaslanika za Dom naroda Parlamenta FBiH.
SIP je tijelo koje, po Izbornom zakonu, raspisuje i provodi izbore, sve do objave. Nezavisno je tijelo koje bi trebalo da takvo i ostane, smatra Borjana Krišto.
- Što se tiče današnje odluke, potpuno je u suprotnosti s odlukom Ustavnog suda BiH o legitimnom predstavljanju konstitutvnih naroda na svim razinama, u ovom slučaju za Dom naroda Paralamenta FBiH, te je suprotna i Ustavu Bosne i Hercegovine. Sada ćemo mi kao legitimno izabrani predstavnici iz reda hrvatskog naroda činiti sve da i dalje štitimo poziciju ne samo tog već i drugih konstitutivnih naroda - navela je Krišto.
Upitana da li će se HDZ, čiji je ona kadar, obraćati apelacijom Ustavnom sudu BiH zbog današnje odluke SIP-a, odgovorila je da će rasprava o tome šta eventualno činiti, nakon uvida u SIP-ovu odluku, uslijediti u okviru tijela stranke i Hrvatskog narodnog sabora.
Krišto nije željela komentirati rezoluciju koju Zastupničkom domu predlaže zastupnik Socijaldemokratske partije BiH Saša Magazinović, a značila bi osudu uplitanja Republike Hrvatske u unutarnja pitanja Bosne i Hercegovine.
- Ne bih ja to komentirala, najavu te antideklaracije, kako je mediji nazivaju. Svako ima svoj stav. Ono što ja mogu reći - izuzetno mi je drago da je Hrvatski sabor raspravljao o poziciji i položaju hrvatskog naroda i donio Deklaraciju temeljem svojih odluka, svojih dokumenata, prije svega Ustava Republike Hrvatske i zakona, a s druge strane imajući u vidu da je Bosna i Hercegovina zemlja koja funkcionira temeljem nametnutog rješenja Daytonskog sporazuma čija je potpisnica, a ja bio rekla i obveznica, između ostalih i Republika Hrvatska.
Ne vidim da se radi o miiješanju u unutarnje stvari, kako se to želi predstaviti. O prijedlozima za uređenja Bosne i Hercegovine će odlučivati politički predstavnici koji žive tu, a u svakom slučaju, Republika Hrvatska ima pravo i obavezu da se brine o hrvatskom narodu - kazala je Krišto.
