Prihodi od neizravnih poreza u prvih pet mjeseci 2023. godine iznosili su 4 milijarde i 90 milijuna KM i veći su za 257 milijuna KM ili 6,71 posto u odnosu na isto razdoblje 2022. godine kada su iznosili 3 milijarde i 833 milijuna KM, piše Večernji list BiH.
U svibnju 2023. prikupljeno je 885 milijuna KM neizravnih poreza, što je za 58 milijuna KM više u odnosu na svibanj 2022. Visoka inflacija znači da građani postaju sve siromašniji, a država postaje sve bogatija. Znači, državni proračun najveći je dobitnik visoke inflacije, što vidimo po rekordnom punjenju proračuna.
Ogroman rast
Dok se vlast bavi sama sobom, porezne institucije u zemlji prikupljaju rekordne prihode. Istodobno, stanovništvo je sve siromašnije. Uprava za neizravno oporezivanje BiH u prošloj godini prikupila je gotovo 10 milijardi KM. Kakvu korist građani imaju od poreznih prihoda? Nikakvu, osim što su im kućni proračuni sve tanji. Devet milijardi i 926 milijuna KM - toliko je tijekom prošle godine prikupljeno prihoda od neizravnih poreza. Rasli su svi prihodi i u končanici premašili rekordnu 2021. za milijardu i 480 milijuna KM ili 17,53%. - Imali smo, naravno, rast cijena na svjetskom tržištu, povećanje uvoza, samim tim su porasla i uvozna davanja. Međutim, osim toga došlo je i do rasta po PDV prijavi i prijavama i to znači da je došlo do rasta prihoda od PDV-a u unutarnjem prometu. Kada su u pitanju trošarine, također je zabilježen rast - kazao je početkom godine Ratko Kovačević, glasnogovornik UNO-a BiH. Dakle, građani kupnjom kruha, mlijeka, plaćanjem komunalija uplaćuju u proračun PDV koji je prošle godine bio veći za milijardu i 500 milijuna KM u odnosu na 2021. godinu. - Svatko od vas, sve do jedan čovjek, ako je tri milijuna ljudi koji žive u BiH, uplatio je 500 KM više PDV-a nego prethodne godine. Hoću da se vrati kroz trošarine barem nešto - kazao je medijima predsjednik Partije demokratskog progresa i zastupnik u Zastupničkom domu PS BiH Branislav Borenović. S druge strane, iako možda zvuči nevjerojatno, BiH je druga u svijetu po rastu plaća, i to odmah nakon Srbije. Stranica World of Statistics objavila je podatke o rastu plaća na globalnoj razini, a prva dva mjesta zauzele su ni manje ni više nego Srbija i BiH.
Nerealni pokazatelji
Prema podacima koji se odnose na prosinac 2022., nominalan rast plaće u Srbiji bio je 15,2%, što je najviše na svijetu. U BiH su plaće u prosincu prošle godine bile veće za 14,86%. Tako je BiH po ovom parametru iza sebe ostavila Portugal (14,2%), Bjelorusiju (13,2%), Rumunjsku (13%) i Poljsku (12,6%). Za one koji se bave statistikom ovo su sjajni podaci. Međutim, stvarnost u BiH daleko je od ovakve slike. Struka je po ovom pitanju jasna i kaže kako podaci nemaju veze s realnošću. - U uvjetima inflacijskog vala svi statistički podaci gube na relevantnosti, pa i ekonomski pokazatelji iskazani tim podacima u dobroj mjeri zamagljuju realnost. Valovi inflacijskih udara na ovim prostorima dosegnuli su ozbiljne visine, najveće od kriznih i ratnih devedesetih. To vrijedi i za Srbiju i za BiH. Stope inflacije u BiH su prošle godine bile više od 16%, u Srbiji nešto iznad 14%. Samo letimičan pogled na ove iznose i stope rasta plaća pokazat će kako realnog rasta primanja nije bilo ni u jednoj zemlji - kazao je ranije ekonomist Milenko Stanić i dodao da, ako se u obzir uzme da su najviše povećane cijene hrane i komunalija, gotovo 30%, a da ti proizvodi sudjeluju u potrošačkoj košarici iznad 90%, jasno je da realnog rasta plaća nije bilo, naprotiv. - Imali smo pad standarda stanovništva. Tu strukturu potrošačke košarice statistika ne uzima u obzir, nego se drži prosjeka. Zbog toga imamo netočne podatke - tvrdi Stanić te dodaje kako u ovom slučaju nedostaje ozbiljna analiza.
