Iako se dugo vjerovalo da je to problem isključivo za zemlje sa visokim dohotkom, dokazi ukazuju da više od 70 posto od ukupno dvije milijarde pretilih ljudi i ljudi s prekomjernom težinom živi u zemljama s niskim ili srednjim dohotkom.

Suočene sa sve većim invaliditetom, smrtnošću, troškovima zdravstvene zaštite i manjom produktivnošću, gojaznost izaziva sve veću zabrinutost za sve zemlje bez obzira na nivo prihoda, navedeno je u novom izvješću Svjetske banke (WB).

Istaknuto je da pretilost ima veliki utjecaj na ekonomije zemalja i ljudski kapital, smanjujući produktivnost i životni vijek i povećavajući invalidnost i troškove zdravstvene zaštite. Predviđa se da će u narednih 15 godina troškovi gojaznosti iznositi više od sedam bilijuna američkih dolara u zemljama u razvoju.

Izvješće "Pretilost: Zdravstvene i ekonomske posljedice predstojećeg globalnog izazova" navodi da su bolesti povezane s pretilošću sada među prva tri uzroka smrti širom svijeta, osim u subsaharskoj Africi. Najnoviji podatci pokazuju da se od 1975. gojaznost gotovo utrostručila i da sada uzrokuje četiri milijuna smrtnih slučajeva širom svijeta svake godine.

Čimbenici eskalacije epidemije pretilosti uključuju ultra prerađenu i slatku hranu, smanjenu fizičku aktivnost i veći dohodak, koji često idu ruku pod ruku s većom konzumacijom nezdrave hrane.

- Kako se zemlje ekonomski razvijaju i povećavaju se prihodi po glavi stanovnika, razorni utjecaji i teret gojaznosti i dalje će se prebacivati ​​prema siromašnima, kaže dr. Meera Shekar, ekspert za prehranu pri Svjetskoj banci i koautorica izvješća zajedno sa dr. Barry Popkin sa Sveučilišta u Sjevernoj Karolini.

U Kini su se troškovi zdravstvene zaštite povezani s pretilošću između 2000. i 2009. povećali s pola posto na više od tri posto godišnjih izdataka za zdravstvo.

U Brazilu se očekuje da se troškovi zdravstvene zaštite vezani za pretilost udvostruče, sa manje od šest milijardi američkih dolara u 2010. na više od 10 milijardi američkih dolara 2050.

U izvješću je naglašeno da, kako bi se izbjeglo povećanje pretilosti u budućim generacijama, vlade i razvojni partneri moraju usvojiti sveobuhvatan pristup. Učinkoviti primarni zdravstveni sustavi bit će ključni, zajedno s jakim fokusom na preventivne mjere poput obveznog označavanja prerađene hrane; povećanja obrazovanja potrošača; redukcije zaslađenih napitaka i ulaganja u programe ishrane u ranom djetinjstvu.

Također, potcrtana je i važnost snažnih fiskalnih politika, poput oporezivanja nezdrave hrane i poboljšanja urbanih sredina igralištima u školama, te pješačkim i biciklističkim stazama.

Povijesno prazna burza rada, a naknade za nezaposlene nadmašile i kriznu 2020.