Na širokom pločniku trga Sloane Square u londonskoj četvrti Chelsea stoji dostavni kombi. Na krovu su nadzorne kamere. Odmah iza ugla nalazi se skela s dodatnim kamerama. Ispred kombija stoji nekoliko uniformiranih policajaca.
U toj trgovačkoj ulici uvijek je mnogo ljudi. Na kombiju stoji upozorenje kako provodi eksperiment automatskog prepoznavanja: kamere skeniraju lica prolaznika, a softver snimke odmah uspoređuje s bazom podataka u kojoj su evidentirane tražene osobe. Ako sustav oglasi uzbunu, fotografija se pojavljuje na mobilnim telefonima policajaca na terenu. Uhićenja se događaju gotovo svakodnevno, piše DW.
Ben Russell, direktor obavještajnog odjela policije, smatra da je riječ o velikom uspjehu. Od 2024. uhićeno je oko 2.500 osoba, od čega gotovo 900 samo ove godine. Tehnologija je, kaže, vrlo učinkovita.
Tijekom intervjua s Russellom na obližnjem uglu ulice uhićen je jedan muškarac. Alarm se oglasio zato što se sumnja da je prije nekoliko godina napao policajca.
Policajci su muškarcu stavili lisice nakon što su utvrdili njegov identitet i potom odveli. Neposredno iza ugla zaustavljena je i jedna žena jer se nije odazvala sudski naloženom testiranju na droge.
Lažne uzbune iznimno su rijetke, tvrdi policija. Ni podudaranje s bazom podataka samo po sebi nije dovoljno za uhićenje. Identitet osobe najprije se mora provjeriti, uključujući i pomoću osobnih dokumenata.
Gdje je tu još privatnost?
Među prolaznicima takva praksa izaziva podijeljene reakcije. Jedna mlada žena smatra da se zbog prisutnosti policije osjeća sigurnije. Starija gospođa, prolazeći pokraj kombija, kaže da treba odvagnuti između ograničavanja građanskih sloboda i borbe protiv kriminala u gradu poput Londona. Druga žena žali se da nadzora ima previše.
U Londonu su kamere postavljene gotovo na svakom uglu. Policija tijekom istraga koristi snimljeni materijal kako bi pronašla počinitelje kaznenih djela. To se ipak razlikuje od sustava prepoznavanja lica u stvarnom vremenu koji se sada uvodi. Dosad je za pristup snimkama morala postojati konkretna istraga, dok sustav prepoznavanja lica u stvarnom vremenu traži osobe evidentirane u bazi podataka.
Kritičari smatraju da je riječ o ozbiljnom zadiranju u privatnost. Je li to početak policijske države? Jack Coulson iz organizacije Big Brother Watch upozorava da još nije jasno propisano na koji način policija smije koristiti prepoznavanje lica.
Zakona - nema
Coulson upozorava kako je skeniranje lica vrlo osjetljivo jer omogućuje nedvojbenu identifikaciju osobe, a podaci bi se mogli pohranjivati. „Ti bi se podaci mogli koristiti za najrazličitije svrhe. Riječ je o vrlo ozbiljnoj mjeri i moćnom alatu za svaku vladu", kaže aktivist, piše DW
Organizacije poput Big Brother Watcha traže jasna pravila koja bi odredila kada, gdje i iz kojih razloga policija smije koristiti prepoznavanje lica u stvarnom vremenu. Također traže zakonsku zabranu pohranjivanja prikupljenih podataka.
Nacrt zakona planiran je za jesen. Policija u međuvremenu već nabavlja dodatne kamere i dostavne kombije.
Otvori KEKS Pay
