Jeste li znali da se globalni troškovi povezani s pogreškama u lijekovima procjenjuju na čak 42 milijarde američkih dolara godišnje? Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, nesigurna primjena lijekova i terapijske pogreške među su vodećim uzrocima štete koja se može spriječiti u zdravstvenim sustavima diljem svijeta.
Međutim, pogreška u terapiji ne počinje uvijek u bolnici, liječničkoj ordinaciji ili ljekarni. Vrlo često počinje kod kuće, kada pacijent ne razumije upute, uzima dvostruku dozu, kombinira lijek s pripravkom koji nije prijavio, prekida terapiju čim se osjeća bolje ili ne zna prepoznati neželjenu reakciju. Komora magistara farmacije Federacije Bosne i Hercegovine stoga upozorava da se ovakve situacije najčešće ne događaju namjerno, već zbog nedovoljno jasnih informacija, žurbe, samoliječenja ili nedostatka pravovremenog stručnog savjeta, piše Biznisinfo.ba.
"Najvažniji posao farmaceuta često se događa u tih nekoliko minuta razgovora s pacijentom. Tada se može otkriti da pacijent već koristi sličan lijek, da nepravilno uzima terapiju, da nije razumio upute ili da ima simptom koji se ne smije zanemariti. Tu se pogreške mogu na vrijeme zaustaviti", ističe prim. mr. sc. ph. Mairn Crnogorac, predsjednik Komore magistara farmacije Federacije.
Pogreške iz neznanja
Stručnjaci upozoravaju da se pogreške u terapiji mogu dogoditi u svim fazama: propisivanju, izdavanju, primjeni i praćenju lijeka. Posebno su ugroženi kronični bolesnici, starije osobe, osobe koje istovremeno koriste više lijekova, ali i građani koji često pribjegavaju samoliječenju, dodacima prehrani ili savjetima s interneta.
Zato je razgovor s farmaceutom puno više od formalnosti. Pitanja poput: „Pijem li ovaj lijek prije ili poslije obroka?“, „Mogu li ga kombinirati s drugim lijekovima?“, „Što ako zaboravim dozu?“ ili „Kada trebam posjetiti liječnika?“ mogu napraviti razliku između uspješne terapije i ozbiljne komplikacije.
„Najopasnija terapijska pogreška često je ona koju pacijent ne prepoznaje kao pogrešku. Naša je obveza poticati pacijente da pitaju, ali i da zdravstveni sustav prepozna koliko je važan stručni savjet farmaceuta za sigurnost liječenja“, kaže Crnogorac.
Ljekarnik može pomoći u pravilnoj primjeni
Upravo zato moderni zdravstveni sustavi sve više prepoznaju farmaceuta kao važan dio primarne zdravstvene zaštite. Ljekarnik je najdostupniji zdravstveni djelatnik, često prva kontakt osoba pacijenta i stručnjak koji najbolje poznaje lijek, njegovu primjenu, moguće interakcije i rizike.
U praksi to znači da farmaceut može pomoći u pravilnoj primjeni kronične terapije, praćenju nuspojava, sprječavanju dupliciranja lijekova, savjetima o antibioticima, sigurnoj primjeni lijekova kod djece, trudnica i starijih osoba te odgovornom pristupu samoliječenju.
„Sigurnost terapije nije dodatna usluga, već temelj zdravstvene zaštite. Ako želimo manje komplikacija, manje nepotrebnih posjeta i bolje ishode liječenja, uloga farmaceuta mora biti jasnije prepoznata u zakonodavnom okviru“, naglašava Crnogorac.
Komora magistara farmacije Federacije Bosne i Hercegovine poručuje da edukacija građana ostaje jedan od prioriteta, ali i da sigurnost terapije ne može ovisiti samo o dobroj volji pojedinaca. Potreban je sustav koji prepoznaje znanje farmaceuta, omogućuje bolju razmjenu informacija između zdravstvenih djelatnika i pruža pacijentu sigurnu, dostupnu i stručnu podršku.
„Pacijent ne smije biti sam u terapiji. Kada liječnik, farmaceut i pacijent djeluju kao tim, lijek postaje ono što bi trebao biti. Ali da bi taj tim istinski funkcionirao, uloga farmaceuta ne može ostati samo praksa koju pacijenti svakodnevno prepoznaju u ljekarni. Ona također mora biti jasno prepoznata kroz zakonski okvir, kroz definirane kompetencije, odgovornosti i prostor za farmaceutsku skrb u primarnoj zdravstvenoj zaštiti“, zaključuje Crnogorac.
Otvori KEKS Pay
