Radnike u Federaciji BiH očekuju značajne promjene ako novi Zakon o radu bude usvojen u predloženom obliku. Prednacrt novog zakona Federalno ministarstvo rada i socijalne politike uputilo je Vladi FBiH u siječnju 2026., a nakon njegova usvajanja slijedi parlamentarna procedura i javna rasprava. Tek nakon usvajanja u oba doma Parlamenta FBiH novi propis može stupiti na snagu, piše Večernji list BiH.

Ugovor na neodređeno

Jedna od najvećih novina jest ta što ugovor na neodređeno vrijeme postaje osnovni oblik zapošljavanja. Ugovor na određeno moći će se sklopiti samo uz jasan i objektivno opravdan razlog, poput zamjene privremeno odsutnog radnika, rada na vremenski ograničenom projektu ili privremenog povećanja opsega posla. S istim radnikom moći će se sklopiti najviše tri uzastopna ugovora na određeno u razdoblju od dvije godine. Svaki aneks kojim se ugovor produljuje računat će se kao novi ugovor, dok prekid kraći od 60 dana neće prekidati kontinuitet. Nakon isteka dvije godine ili iskorištena tri ugovora, isti radnik kod istog ili povezanog poslodavca na određeno će se ponovno moći zaposliti tek nakon šest mjeseci.

do 2029.

Njemačkoj će nedostajati više od 700.000 radnika – ova zanimanja bit će najtraženija

Posla ima, ali...

DONOSIMO ODGOVORE na pitanje zašto tvrtke u BiH sve teže završavaju poslove navrijeme

Tisuće posjetitelja

Kako je sajam 'Gledaj sebi posla' postao put do zaposlenja? Okupio je rekordan broj kompanija

Nakon dugog toplog ljeta...

ISTRAŽILI SMO Koje sve promjene u rujnu čekaju bh. građane: od rasta mirovina, plaća i cijena pa do početka nastave

Novo izvješće CB BiH

OBJAVLJEN NOVI POPIS U BiH blokirano 109.125 računa, gotovo 60.000 poslovnih subjekata u problemima - od frizera do ordinacija

Ako radnik nastavi raditi nakon isteka ugovora ili na određeno radi dulje od dvije godine bez zakonski priznatog prekida, ugovor bi se smatrao sklopljenim na neodređeno vrijeme. Isto bi vrijedilo i za osobu koja radi bez pisanog ugovora uz naknadu, osim ako poslodavac na sudu dokaže suprotno. Radnici zaposleni na određeno trebali bi imati ista prava i uvjete rada kao zaposlenici na neodređeno koji rade iste ili slične poslove. Poslodavci bi ih morali obavještavati i o slobodnim radnim mjestima za stalno zaposlenje. Posebno se uređuje sezonski rad. Ugovor za sezonske poslove mogao bi trajati najviše šest mjeseci tijekom godine, a poslodavci bi unaprijed morali definirati koji se poslovi smatraju sezonskima.

Stanka ulazi u radno vrijeme

Za mnoge radnike jedna od najvažnijih promjena bit će 30-minutna stanka koja se uračunava u radno vrijeme za zaposlenike koji rade najmanje šest sati dnevno. To znači da radnik koji radi od 8 do 16 sati zbog korištenja stanke više ne bi morao ostajati do 16.30. Prekovremeni rad trebao bi biti iznimka i opravdan samo stvarnim izvanrednim okolnostima. Nedostatak radnika više se ne bi mogao koristiti kao opravdanje za prekovremeni rad. Poslodavci bi također morali voditi preciznu evidenciju radnog vremena, što bi radnicima olakšalo dokazivanje eventualnog neplaćenog prekovremenog rada. Prednacrt predviđa najmanje 20 radnih dana plaćenog godišnjeg odmora, dok bi maloljetnici i radnici na teškim radnim mjestima imali najmanje 25 dana. Ukida se ograničenje maksimalnog trajanja godišnjeg odmora, pa bi kolektivnim ugovorom ili pravilnikom mogao biti određen i dulji odmor.

Godišnji odmor mogao bi se koristiti u više dijelova. Prvi dio morao bi trajati najmanje 12 radnih dana i iskoristiti se do kraja tekuće godine, a ostatak najkasnije do 30. lipnja sljedeće godine. Radnik bi imao i pravo jedan dan godišnjeg odmora iskoristiti kada želi, uz prethodnu obavijest poslodavcu. Za vjenčanje, rođenje djeteta, težu bolest ili smrt člana uže obitelji predviđeno je do sedam radnih dana plaćenog dopusta godišnje. Očevi bi dobili pravo na dopust nakon rođenja djeteta, a jedan roditelj na slobodan dan zbog polaska djeteta u prvi razred osnovne škole.

Predviđeno je i između četiri i šest plaćenih slobodnih dana za vjerske i tradicijske potrebe. Radnik bi jednom tjedno mogao koristiti do 60 minuta za vjerske potrebe, a to bi se vrijeme također uračunavalo u radno vrijeme. Novi zakon detaljnije uređuje i rad na daljinu, agencijsko zapošljavanje, probni rad i anekse ugovora. Poslodavac bi kod izmjene uvjeta rada morao pisano obrazložiti razloge za aneks, dok radnik koji ga potpiše ne bi izgubio pravo naknadno osporavati njegovu zakonitost pred sudom. Predložena su i jasnija pravila za rad na crno, a radnicima koji rade bez ugovora daje se snažnija pravna zaštita.

Novi Zakon o radu tako bi trebao donijeti veći stupanj sigurnosti zaposlenima, ali i jasnije obveze poslodavcima. Hoće li sve predložene odredbe ostati u konačnom tekstu, bit će poznato nakon završetka javne rasprave i parlamentarne procedure.

Umirovljenicima sjela veća mirovina za kolovoz: Stiže i “13. mirovina”, evo koliko bi mogli dobiti